Zakonskim izmjenama u drugom mirovinskom stupu obveznim mirovinskim fondovima proširuju se mogućnosti ulaganja, a štedišama se pruža veća sloboda izbora.
Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.
Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja, piše tportal.
vezane vijesti
Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.
Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.
Veća sloboda izbora za štediše
Članovi fondova ubuduće će se lakše prebacivati iz jednoga u drugi fond i mijenjati mirovinsko društvo. S tim u vezi ukida se ograničenje po kojem je promjena bila moguća samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen, a predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tijekom godine.
Starijim članovima koji su prije umirovljenja automatski prebacivani u kategoriju C omogućuje se da do dana umirovljenja ostanu u kategoriji B ako to žele. Također, daje se mogućnost članovima koji su već prebačeni u mirovinski fond kategorije C zatražiti od REGOS-a raspored u kategoriju B, no samo ako im je do umirovljenja ostalo više od 18 mjeseci.
S ciljem unapređivanja informiranja članova o njihovim pravima i obvezama prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, uvodi se obveza mirovinskim društvima da godinu dana prije umirovljenja članu mirovinskog fonda pošalju standardiziranu i objektivnu obavijest o opcijama koje ima prilikom isplate mirovine. Obavijest bi između ostalog sadržavala podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva.
Smanjenje troškova
Zakonske izmjene trebale bi donijeti i troškovno rasterećenje za članove, ali to nije sasvim izvjesno jer se paralelno mjerama rasterećenja proširuju kategorije troškova koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda.
Trenutno se na svaku uplatu u obvezni mirovinski fond naplaćuje ulazna naknada, a izmjenama se predlaže postupno smanjivanje naknade do potpunog ukidanja od početka 2027. godine.
Također, predlaže se redefiniranje naknade za upravljanje, tako da se s trenutne stope od 0,27 posto postupno smanji na 0,25 posto.
S druge se strane fondovima omogućuje proširenje troškova koji se mogu plaćati na teret obveznih mirovinskih fondova, i to do iznosa koji se do sada mogao naplatiti članu kao ulazna naknada, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare