Prema odlukama dostavljenim Poreznoj upravi do 15. siječnja ove godine, najviše jedinica lokalne samouprave, njih 126, porez na kuće za odmor naplaćuje od jedan do jedan i pol eura.
“Ukinuli smo taj porez jer nam je razrez bio jako mali. U principu, mi nismo turističko središte kao neke destinacije na moru, pa smo odlučili građanima olakšati situaciju. Išli smo u smjeru da smo smanjili većinu poreza, a nikad nismo uvodili ni prirez. Nema kod nas vikendaša s apartmanima i vikendicama kao na moru”, kaže Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine, grada koji je jedan od rijetkih koji su ukinuli porez na vikendice. Samo 13 gradova i općina smanjilo je od ove godine porez na kuće za odmor, 303 nije mijenjalo iznose poreza, a 240 ga je povećalo, piše Večernji list.
Porez na kuće za odmor prihod je lokalnih samouprava koje ga mogu, ali i ne moraju uvesti. Vlada im je lani omogućila da povećanjem iznosa tog poreza dijelom kompenziraju ukidanje prireza, pa se po novom može propisati u rasponu od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine.
Najveći mogući iznos ima 55 gradova i općina
Prema dostavljenim odlukama Poreznoj upravi do 15. siječnja ove godine, najviše jedinica lokalne samouprave, njih 126, porez na kuće za odmor naplaćuje od jedan do jedan i pol eura, 95 manje od pola eura, a isto toliko od 1,51 do dva eura. Najveći mogući iznos, od 4,51 do pet eura, ima 55 gradova i općina. Ako se pogleda teritorijalno opterećenje tim porezom, može se zaključiti da je ono najveće u turistički orijentiranim krajevima.
S dosadašnjih maksimalnih 1,99 eura po četvornom metru na novih maksimalnih pet eura porez su podigli Baška Voda, Biograd na Moru, Crikvenica, Dubrovnik, Fažana, Gradac, Labin, Rovinj, Supetar, Šibenik, Makarska, Mali Lošinj, Mljet, Poreč, Tribunj, Tuhelj, Tučepi, Umag, Vodice, Rijeka, Zagreb i još neki gradovi i općine. Dubrovniku, na primjer, gdje je lani izdano oko 700 rješenja poreza na kuće za odmor, u proračun se slilo 100.000 eura, a ove godine očekuju 400.000 eura nakon što su uveli maksimalnu stopu. Prirez koji je Vlada ukinula iznosio je u tom gradu deset posto.
Pula je dosad naplaćivala 1,59 eura, a sad je i ona povisila iznos na pet eura. Od većih gradova Split je ostao na 1,99 eura, kao i Zadar, dok Osijek porez na kuće za odmor nije ni imao, a neće ga naplaćivati ni ubuduće. Tako je i u Varaždinu, Čakovcu i Bjelovaru. Karlovac je porez podigao s 1,06 na dva eura. Slavonski Brod ostao je na 1,33 eura, a Vukovar na 0,66 eura po kvadratu. Među rijetkim gradovima i općinama koje su porez imale, pa su ga ukinule, su Gradina i Hrvace.
“Nemamo porez jer nemamo ni jednu kuću za odmor”
“Nemamo taj porez jer nemamo ni jednu kuću za odmor. Bilo je nekoliko upita o uvjetima, pa bismo možda mogli imati jednu ili dvije u budućnosti”, kaže načelnik Josip Vučemilović-Jurić, čija općina u Virovitičko-podravskoj županiji ima oko 4500 stanovnika u 1500 domaćinstava te malu gustoću naseljenosti.
Razvijeni turizam, zahvaljujući ponajprije termalnoj vodi, zato ima općina Tuhelj u Krapinsko-zagorskoj županiji, jedna od rijetkih općina na sjeveru Hrvatske koja je uvela maksimalnih pet eura po četvornom metru. To je, kako je obrazložio načelnik Mladen Hercigonja, nužno da bi se zadržao i povećao standard javnih usluga. Ta općina nije imala prirez. Zanimljivo je da na provedenom javnom savjetovanju koje je trajalo mjesec dana nije stiglo ni jedno očitovanje ili primjedba. I međimurska općina Sveti Martin na Muri ima termalne toplice, no ostala je na 1,33 eura.
“To je na neki način poticaj onima koji se žele baviti turizmom. Možda jednom i povećamo porez na vikendice, ali sada je tako kako jest”, kaže načelnik Martin Srša.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!