Ne smije se stvarati animozitet između privatnog i javnog sektora, no treba pametno odlučiti u kojem smjeru će se alocirati oko 24 milijarde eura koje su Hrvatskoj dostupne kroz EU Višegodišnji financijski okvir i NGEU, istaknuto je u ponedjeljak na panelima u sklopu konferencije "Investirajte pametno - Investirajte u Hrvatskoj".

Konferenciju su organizirali Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja i Večernji list, a u dva panela – o ulaganjima u digitalizaciju te o tome kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj, naglasak je bio stavljen i na 24 milijarde eura koje bi Hrvatska u slijedećim godinama mogla “povući” iz Europske unije. Od oko 10 milijardi eura koje su na raspolaganju Hrvatskoj iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU), najveći dio od toga su bespovratna sredstva, oko šest milijardi eura, dok oko 3,4 milijarde eura otpada na zajmove.

Ukupno, i kroz instrument EU slijedeće generacije te putem novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) , hrvatske poduzetnike i javnu upravu tako očekuje oko 24 milijarde eura. Kada je riječ o oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava iz NGEU-a, poduzetnik i investitor Saša Cvetojević ocijenio je da bi javni sektor trebao imati više povjerenja u privatni sektor, u smislu da će poduzetnici drugačije i bolje multiplicirati te investicije.

Hrvatska je i dalje zemlja ogromnog potencijala, smatra Cvetojević, kao i da se taj novac može pametno upotrijebiti, no pritom je nužno poboljšati suradnju i ojačati povjerenje privatnog i javnog sektora. Napomenuo je i da tvrtke kao što su Five, Nanobit, Infobip, koje su danas primjer uspješnosti, prije nekoliko godina nisu bile dovoljno dobro “percipirane”.

U kontekstu priprema oko Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, čiju finalnu verziju Hrvatska treba poslati Europskoj komisija do kraja travnja, direktor logističke tvrtke Primacošped Petar Šimić je ustvrdio da Hrvatska ne smije dopustiti da se počne stvarati animozitet između privatnog i javnog sektora. No, smatra i da se prije trebalo početi konstruktivno razgovarati o alokaciji sredstava.

Ocijenio je i da je Ministarstvo gospodarstva dobro percipiralo poruke s nedavne konferencije u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), no smatra da ranije najavljena raspodjela sredstava u omjeru 30 posto sredstava privatnom, a 70 posto javnom sektoru nije prihvatljiva.

“Želimo da to u najmanju ruku bude 50:50 posto ili još više u korist privatnog sektora”; istaknuo je Šimić, koji je apostrofirao da se tu odlučuje o sredstvima koja će se dugo koristiti, pa je stoga važno kako će se taj novac potrošiti.

“To je borba i težnja za boljom Hrvatskom za deset godina”, rekao je Šimić te ustvrdio da se svaka kuna uložena u poduzetništvo puno više multiplicira u odnosu na onu uloženu u javni sektor, kao i da je privatni sektor u proteklih sedam godina imao bolje projekte i bržu apsorbciju europskih sredstava.

Članica Uprave konzultantske tvrtke Apsolon Mirjana Samardžić Novoselec istaknula je da EU stavlja veliki naglasak na zelenu i digitalnu transformaciju, pa očekuje da će od šest milijardi eura bespovratnih sredstava iz fonda za oporavak, velik dio ulaganja, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, ići za projekte digitalne transformacije. Istaknula je da Hrvatski digitalni indeks (HDI) koji provode pokazuje da 89 posto srednjih i velikih tvrtki očekuje da država bude predvodnik u digitalnoj transformaciji, odnosno da ona digitalizacijom i umrežavanjem svih usluga koje nudi, poduzetnicima pruži bolje uvjete rada.

Spora administracija i neefikasno pravosuđe

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić je ustvrdila da se sredstva trebaju usmjeriti tamo gdje će biti najveći poticaj rastu.

“Mislim da je to osnovni kriterij koji bi trebali uzeti u obzir”, izjavila je Doko Jelušić.

AmCham će sutra će predstaviti rezultate istraživanja poslovnog okruženja u Hrvatskoj, pri čemu je Doko Jelušić izjavila da je da se po pitanju poslovne klime u proteklih nekoliko godina popravila situacija u sferi porezne politike.

Nadalje, navela je Doko Jelušić, 46 posto ljudi iz kompanija koje su sudjelovale u istraživanju smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj usporedivi s onima u zemljama srednje i istočne Europe, međutim 41 posto ih smatra da je hrvatsko poslovno okruženje nedovoljno konkurentno u odnosu na te zemlje. Poduzetnici pritom kao probleme apostrofiraju sporu administraciju, neefikasno pravosuđe, kao i nejasnu viziju dugoročne strategije razvoja.

Smatra da nastavak digitalizacijskih procesa može podići efikasnost i transparentnost u zemlji, dok s druge strane apostrofira problem nedovoljne internacionalizacije gospodarstva.

“Manjak produktivnosti i konkurentnosti najvećim dijelom proizlazi iz tog što većina poduzeća još  nema to međunarodno iskustvo konkurencije pa ni dovoljan poticaj za rast produktivnosti u svom poslovanju”, ustvrdila je Doko Jelušić.

Direktor IBM-a Hrvatska Tomislav Balun rekao je da tehnologija strukturno mijenja način poslovanja, pri čemu smatra da Hrvatska “toliko ne kaska” za ostalima. Poručio je da bez investicija u digitalnu transformaciju proizvodnih procesa kod srednjih i malim poduzeća nema ni rasta i razvoja, a VFO i nacionalni plan za oporavak i otpornost predstavljaju priliku za ulaganja u takve projekte.

Predsjednik Uprave IT tvrtke IN2 Denis Jašarević rekao je da se Hrvatsku, često onaj dio javnog sektora, nepošteno svrstava nisko u odnosu na druge zemlje kada je u pitanju digitalizacija. Smatra da je Hrvatska po tom pitanju jako dobro krenula prije 15-ak godina, no dok je danas malo zastala.

“Mislim da nismo baš dobro razumjeli što to znači digitalno se transformirati, već smo malo “zapeli” u digitalizaciji već digitaliziranog”, izjavio je Jašarević, dodajući da je sada opet, i zbog koronakrize, opet prisutan pozitivan trend po tom pitanju.

Digitalna transformacija prilika za rast

Damir Begović iz tehnološke tvrtke ABB kaže da Hrvatska po pitanju konkurentnosti i digitalne transformacije ne stoji možda najbolje od europskih zemalja, ali to zato predstavlja veliki prostor za napredak. Pritom, novca ima, ali treba se probuditi i uhvatiti korak sa zemljama s kojima se možemo mjeriti, ustvrdio je Begović. Hrvatska je spremna na dolazak ulaganja u digitalnu tehnologiju, ali treba postići neke osnovne preduvjete da bi Hrvatska bila konkurentnija po tom pitanju, u smislu poboljšanja poslovnog okruženja, rekao je Begović, koji je upozorio da investicije često odlaze u susjedne zemlje.

Član Uprave Končara Božidar Poldrugač istaknuo je da ta kompanija veliku priliku vidi u digitalnim rješenjima te da prava rješenja treba tražiti upravo kroz primjenu digitalnih tehnologija.

“Končar sa svojim iskustvom i širokim spektrom znanja ima jedinstvenu priliku da bude taj integrator i da poveže one stvari koje su već etablirane no traže modernizaciju u neki novi iskorak”, rekao je Poldrugač, dodajući da se to odnosi na robotizaciju procesa, umjetnu inteligenciju, strojno učenje i sl.

Predsjednik Uprave AD Plastik Marinko Došen ocijenio je da su trendovi globalizacije nepovratno zaustavljeni u odnosu na vrijeme prije koronakrize, a vjeruje da će se u velikoj većini industrija doći do određenih regionalizacija, u smislu da će se globalni opskrbni lanci zasigurno morati lokalizirati. Ustvrdio je da je autoindustrija jedna vrlo konzervativna i regulirana industrija, a s obzirom da je između europskih proizvođača automobila i kineskih dobavljača došlo do poremećaja, smatra da bi veliki proizvođači automobila upravo mogli više potaknuti lokalne investicije, što naravno predstavlja priliku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.