Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, objašnjavao je za N1 kako su se banke postavile prema građanima i tvrtkama i s obzirom na potrese i s obzirom na epidemiju covida-19.
Voditelja je u prvom redu zanimalo na koji način je bankarski sektor reagirao nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj i u Karlovačkoj županiji.
VEZANE VIJESTI
“Praktično sutradan nakon tragičnog potresa banke su se sastale i donijekle odluku o tome da se privremeno obustave pokretanja mjera naplate za kredite za sve fizičke pravne osobe. Neke banke su obustavile naplate za transakcijske račune. Ona najvažnija odluka je da se krene u moratorij, da se ne naplaćuju financijske obaveze za pravne i fizičke osobe s tih područja; šest mjeseci za one koji su pogođeni moža lakše, a na 12 mjeseci za one koji su potresom pogođeni teže”, objasnio je Adrović i dodao:
“Odluka o moratoriju je donesena praktično drugi dan. Sad se konačan tekst radi u skladu s HNB-om kako bi bili jednaki kriteriji za sve pogođene potresom, s obzirom da imamo 20 banaka u Republici Hrvatskoj.”
Rekao je da bi se u dogledno vrijeme korisnici kredita morali javiti u svoju banku:
“Moratorij je praktično na snazi.”
Voditelja je zanimalo jesu li banke spremne produljiti rokove za traženje moratorija na kredit.
“Prije dva tjedna donesena je odluka na razini najvišeg europskog regulatora EBA-e, a slijedi i HNB sa svojom odlukom, da je moguće produljiti moratorij za dodatna tri mjeseca ili, za one koji to još nisu tražili, da je do 31. ožujka ove godine moguće tražiti moratorij s maksimalnim rokom trajanja od devet mjeseci”, odgovorio je Adrović.
Je li moratorij na kraju besplatan?
Voditelj je na to konstatirao da “ali tu ima jedan ‘ali’, da moratorij nije besplatan”.
“Moratorij praktično jest besplatan jer nema naplate nikakvih dodatnih troškova”, odgovorio je Adrović, “Jedino se obračunavaju redovne kamate na sve obaveze. Ako dugujete 100 kuna, ne može vam nitko tih 100 kuna držati nekoliko mjeseci besplatno, morate platiti nekakvu kamatu.”
VEZANE VIJESTI
Adrović je dalje kazao da je dobar znak to što su stambeni krediti i u prošloj godini rasli po stopi od 7,9 posto:
“Očekujemo da u narednom razdoblju dođe do povećane potražnje za investicijskim kreditima naših firmi.”
Očekuju li banke i što zauzvrat od države odnosno od HNB-a?, pitao je voditelj.
“Država bi u principu trebala organizirati jamstvene sheme. Mislimo da će biti dovoljno novaca, pogotovo onog dijela koji ide iz EU-a,. To su raznorazni izvori iz ‘next generation’ do nekih drugih. U ovom trenutku se rade papiri oko korištenja svega toga u cijeloj EU. U očekivanju smo. Idućih dana ćemo vjerojatno dobiti vijest o tome kako će se ta sredstva koristiti u Hrvatskoj”, rekao je Adrović.
Hoće li banke u 2021. ipak isplaćivati dividende?
Voditelja je zanimalo očekuje li se da i u 2021. ne bude isplate dividendi u bankama.
“Odluka HNB-a je upravo na javnom savjetovanju… Očekujemo da će odluka biti relaksirana, da će se promatrati situacija do kraja devetog mjeseca i da, ako će biti sve dobro, ako ne eksplodiraju loši krediti u bankama… da će se ta mjera relaksirati, da će bankama biti omogućeno da isplaćuju dividende u 3. i 4. kvartalu”, objasnio je Adrović i dodao:
“Dividende su bitna stvar jer su jedan od glavnih motiva zašto netko stavlja novac u banku, govorim tu o investitorima.”
Odluku u ovom trenutku da se ne isplaćuju dividende Adrović je rekao da razumije:
“U ovom trenutku razumijem. To je praktično situacija u cijeloj EU.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!