Na aukciji trezorskih zapisa 16. kolovoza banke su tražile od države kamatu koja je u prosjeku bila 3,79 posto, a u Ministarstvu financija su ocijenili da bi to bio preskupi kratkoročni dug i odbili su ih. Analizirali smo taj potez države te koliki bi prinos mogli očekivati građani. Najavljeno je, naime, da će dobiti alternativu štednji u bankama, gdje su kamate mizerne, jer će moći ulagati u kratkoročni državni dug, a ministar Marko Primorac spominje i novu narodnu obveznicu. Prva je nosila kamatu od 3,65 posto
Dok se čekaju detalji o tome kako će ove jeseni hrvatskim građanima biti ponuđeno ulaganje u trezorske zapise, to jest kratkoročni državni dug, Ministarstvo financija je na aukciji prošloga tjedna izazvalo pažnju odbivši sve ponude banaka za kupnju jednogodišnjih zapisa. Interes je bio velik, premašio je pola milijarde eura, ali su bankari očekivali previsoku kamatu: u prosjeku 3,79 posto, a neke su ponude išle i do 4,1 posto.
Narodna obveznica je putokaz
Dobili su tako odbijenicu i poruku da su im apetiti bili preveliki. Što to govori o kamatnoj stopi (ili kuponu, u stručnom žargonu) koju bi u sadašnjim okolnostima mogli očekivati građani kod najavljenog izdavanja narodnih trezoraca, odnosno koliko će ona biti iznad mizernih kamata na štednju u bankama? Izdanje narodnih obveznica iz ožujka ove godine je putokaz, smatra naš sugovornik, s kamatnom stopom 3,65 posto.
“Očito je da javne financije dobro stoje, pa se ne dozvoljava skokoviti rast kratkoročnih prinosa”, komentirao je za N1 potez države na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Hrvoje Fajdetić, financijski stručnjak. Naime, kamata koju su banke i druge financijske institucije dobile na jednogodišnji državni dug na aukciji u svibnju bila je 3,5 posto.
Fajdetić napominje da su prinosi ponajprije određeni postojećom narodnom obveznicom te će ona “biti benchmark kako za trezorce, tako i za nove narodne obveznice”. Smatra da je idealno vrijeme i za izdanje nove dvogodišnje (ili čak i dulje) narodne obveznice jer je “kamatna razlika depozit/kupon atraktivna te se građane može privući i naviknuti na taj oblik štednje, posebno zato što trgovanje na Zagrebačkoj burzi s postojećom obveznicom odlično funkcionira”.
Da se osim narodnim trezorcima (kratkoročno zaduženje države do godinu dana), građani mogu nadati i novom izdanju narodne obveznice (dugoročno zaduženje), najavio je u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu ministar financija Marko Primorac. Podsjetimo, prva narodna obveznica izdana je s rokom dospijeća 8. ožujka 2025. godine, ukupno izdanje je 1,85 milijardi eura, od čega su građani upisali 1,33 milijarde eura.
Što se tiče aukcije trezorskih zapisa od prošlog tjedna, Ministarstvo je ponudilo 150 milijuna eura novih zapisa radi refinanciranja starog duga koji dospijeva na naplatu, ali je na kraju prodalo tek 12,5 milijuna eura trezoraca i to s rokom dospijeća od pola godine, a ostatak dospjelog duga podmirilo iz proračuna. Pritom, banke i druge financijske institucije su iskazale interes iznad 550 milijuna eura, ali očito im se računice o cijeni državnog duga ovoga puta nisu poklopile s računicom Ministarstva financija, koje nije bilo spremno na kamatu u visini one koju, zbog politke ECB-a, banke dobivaju na deponirane viškove likvidnosti u HNB-u (3,75 posto).
Pozitivan, pa i hrabar potez
Ekonomist Karlo Vujeva, asistent na Katedri za financije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, takav potez u komentaru za N1 opisuje pozitivnim, “pa i hrabrim s obzirom na dosadašnju poziciju i moć banaka u hrvatskoj ekonomiji”. Naravno, dodaje, ako se realizira plan da se državni dug ponudi građanima.
Navodi četiri razloga zašto je to dobro. Prvo, građani dobivaju priliku dobiti povrat na investiciju znatno veći od postojećih kamata na oročenu štednju. Drugo, kapital najvećim dijelom ostaje u zemlji (uz poželjno smanjenje količine novca u optjecaju). Treće, država će vjerojatno imati manji trošak nego da pristane na uvjete banaka. I četvrto, što iz perspektive monetarne politike ocjenjuje možda i najbitnijim, centralno-bankarska likvidnost odlazi iz bilanci poslovnih banaka, što ih posredno prisiljava na ubrzani ritam podizanja kamatnih stopa na štednju. Napominje da su stope na oročenu štednju u Njemačkoj, primjerice, 2-4 posto, a u Hrvatskoj 0-1 posto u prvom dijelu ove godine.
Podsjeća da u Hrvatskoj postoje velike količine viškova likvidnosti (u lipnju 12,7 milijardi eura) na koje HNB od ulaska u eurozonu plaća bankama kamatu od 3,75 posto, pa zarađuju i dok im novac samo stoji na računu kod središnje banke. To im pak omogućuje da istovremeno podižu kamate na kredite, a kamate na štednju drže vrlo niskima ili nepostojećima. Sve to je dovelo do rekordnih bankarskih profita u prvom dijelu godine.
“Banke imaju prava, ali i obveze”
To što Ministarstvo financija razmišlja da trezorce emitira prema sektoru stanovništva, makar i u skromnijoj emisiji, Vujeva smatra i svojevrsnim signalom bankama. One jesu privatne i profitno orijentirane institucije sa svim pripadajućim pravima, naglašava, ali su također i monetarne institucije te imaju određene obveze. “Ukoliko one te obveze ignoriraju ili djeluju špekulantski, smatram bitnim da nositelji ekonomske politike pokažu da postoje alternative”, zaključuje Vujeva. Poanta monetarne politike podizanja kamatnih stopa od strane ECB-a, tumači, je da se to prenese na veću kamatu na kredite stanovništvu i poduzećima, dakle da poskupi zaduživanje, ali i da se istodobno ohrabri štednja naspram potrošnje, te da se tako snižava stopa inflacije.
Inače, ove godine u Hrvatskoj je održano sedam aukcija trezorskih zapisa, a datum sljedeće još nije objavljen. Na prvoj, u siječnju, država je planirala izdanje od 200 milijuna eura, a ostvareni iznos je bio 147 milijuna eura pri čemu su se kamatne stope, ovisno o ročnosti, kretale od dva do 2,5 posto. U aukciji početkom svibnja bilo je pak planirano izdanje od 700 milijuna eura, ali je realizirano čak 921 milijuna eura (interes je bio 1,5 milijarda eura), pri čemu je to zaduživanje već bilo znatno skuplje, što je bio efekt podizanja kamatnih stopa ECB-a. Kamate na trezorce su se tada kretale od 3,2 do 3,5 posto, a mediji su zabilježili da je tih 3,5 posto bila najviša kamata na jednogodišnje zapise u posljednjih 10-ak godina. U kolovozu država nije pristala ići iznad toga.
Ukupne potrebe države za zaduživanjem ove godine su 8,3 milijarde eura, a od toga je već realizirano 6,1 milijardu eura, rekao je Primorac u intervjuu, a naglasio je kako se koncept “narodnog duga” sve više pokazuje kao “potentan i neopravdano zanemaren segment javnog duga”. Nije precizirao u kojem bi iznosu moglo biti prvo izdanje narodnih trezoraca. Trenutno je stanje državnog duga u trezorskim zapisima 1,9 milijardi eura, uglavnom s dospijećem od godine dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!