Sistemski važne banke u Hrvatskoj su više od onih malih povećale kamatne stope na nove kredite poduzećima, kao i na stambene kredite stanovništvu, a manje su prenijele ključne kamatne stope ECB-a na oročene depozite stanovništva. Štediše i dalje drže "na suhom" jer si to mogu priuštiti. Tako su zapravo iskoristile svoju tržišnu poziciju u vrijeme koje stručnjaci opisuju kao najsnažniji ciklus pooštravanja monetarne politike od nastanka eurozone
„Veće banke mogu iskoristiti svoju tržišnu poziciju da u razdobljima rasta ključnih kamatnih stopa više povećavaju kamatne stope na kredite i manje na depozite od manjih banaka, dok u razdoblju spuštanja ključnih kamatnih stopa mogu sporije spuštati kamatne stope.“
Taj bankarski „teorem“ su u svom najnovijem blogu istaknuli eksperti HNB-a, objašnjavajući ponašanje hrvatskih banaka u aktualnom razdoblju koje obilježava dizanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, što je pokrenuto radi spuštanja inflacije, i posljedični veliki skok dobiti koji se uočava u tom sektoru. Vrijedi tome posvetiti još malo pažnje.
Velike i male računice
Upravo to – iskorištavanje svoje tržišne pozicije i moći – primijenile su sistemski važne banke u Hrvatskoj kad su, više od onih malih, povećale kamatne stope na nove kredite poduzećima, kao i na stambene kredite stanovništvu. Među sistemski važnih sedam banka, kako ih procjenjuje HNB, vodeće tri su Zagrebačka, Privredna i Erste, a slijede RBA, OTP, HPB i Addiko. No između velikih i malih banaka, prema podacima središnje banke, nema tako velikih razlika u tretmanu kamata na potrošačke kredite (podjedanko su ih dizale), pa i oročene štednje stanovništva (klijente i dalje uglavnom drže na suhom, svoje troškove na minimumu).
Kako sve to objašnjavaju eksperti? Čudesno jednostavno, jer drukčije i ne može: „Intenzivniji porast kamatnih stopa na kredite nego na depozite može se pojasniti nastojanjem banaka da održe kamatnu maržu.“ Pritom izraz „održe“ bi vjerojatno trebalo zamijeniti s povećaju. HNB tu ne vidi svoju ulogu, ali neki domaći ekonomisti, poput Željka Lovrinčevića koji je o tome govorio za N1, smatraju da bi pitanje kamatnih marži (i kamatnih stopa na depozite) valjalo malo preispitati, pozivajući pritom saborski Odbor za financije da se trgne.
“Stanovništvo sporije reagira”
Općenito su pak poduzeća osjetila veći rast kamatnih stopa na kredite od stanovništva, ali su im, s druge strane, banke ponudile i određeni rast kamata na depozite. A zašto stanovništvo nije bilo te skromne sreće da im poskoče kamate na depozite? Velike banke se ne plaše odljeva. Ili, kako se kaže u HNB-ovu blogu: „Stanovništvo sporije reagira na promjene na tržištu te teže upravlja rizicima, što bankama omogućava da sporije povećavaju kamatne stope na depozite ovog sektora“.
Stanovništvo je ovdje slabija strana, teško se odlučuje na mobiliziranje novca kojeg drži u bankama (i na njemu uslijed inflacije gubi), iako se dio ipak prelio u nekretnine i „narodnu obveznicu“ ili neku drugu potrošnju. Ulaganje na tržištu kapitala je za običnog čovjeka prerizično, mnogima i nepoznato unatoč svim kampanjama financijskog opismenjavanja, a dio nije zaboravio niti kako su mali dioničari Agrokora u tren oka izgubili što su mislili da drže, ili kako su prinosi nekih investicijskih fondova zadnjih godina završili u minusu.
Ipak, u kamatama koje daju na štednju građana sve banke nemaju baš jednako niski nivo, pa će HNB, kako je to jučer za N1 objašnjavala viceguvernerka Sandra Švaljek, ubuduće objavljivati na svojim stranicama i informativnu listu kamatnih stopa na depozite. Upućuju štediše, dakle, da bolje promotre gdje će deponirati svoj novac, da budu aktivniji. Prema grafikonu koji je objavio HNB – a govori o parametrima prijenosa ključnih kamatnih stopa ECB-a na tržišne kamatne stope u Hrvatskoj – kod kamata na oročene depozite stanovništva vidi se da je „prijenos“ manji kad se radi o sistemski važnim bankama u odnosu na ostale. Zašto je to tako? Jer, eto, tako mogu.
Godilo im uvođenje eura
Valja na kraju istaknuti da su u Hrvatskoj, kad se uspoređuje s prosjekom eurozone, kamatne stope na kredite poduzećima rasle znatno sporije, a na stambene, potrošačke i ostale kredite za stanovništvo Hrvatska se kreće oko donje granice raspona. To je, naravno, dobro. No nije tu u pitanju neka čudna ili fina odmjerenost, nego činjenica da je bankarima posebno godilo uvođenje eura: pala je premija za rizik zemlje, smanjena je stopa obvezne pričuve i ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja, pa plivaju u „slobodnim novčanim sredstvima“. Podsjetimo da, jer je taj novac deponiran na računu pri HNB-u, na to dobivaju izdašne kamate koje će ove godine doseći vjerojatno i 400 milijuna eura. Tako ove inflacijski teške godine i mjere koje se poduzimaju ne padaju svima jednako, a nekima su sjele baš dobro.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare