Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je tvrdnje nekih oporbenih zastupnika o padu poljoprivredne proizvodnje odbacila kao potpuno netočne, navodeći da je u posljednje tri godine poljoprivredna proizvodnja rasla 5, 1 posto, 3, 9 posto i sedam posto.

Proizvodnja je padala od 2008. do 2015. prosječno za više od pet posto, no od 2016. do 2021. rasla je prosječno za 2, 8 posto, pri čemu u tri posljednje godine 5, 1 posto, pa 3, 9 i sedam posto, rekla je Vučković i poručila kako svatko tko ponavlja tvrdnje o padu proizvodnje „namjerno laže“.

Na primjedbe da prekomjerno uvozimo odgovorila je da uvoz možemo smanjiti, ali ne nezakonitim ograničavanjem tržišta nego snaženjem domaće proizvodnje.

Vesele podaci iz prošle i prva tri mjeseca ove godine o smanjenju uvoza i povećanju izvoza, pri čemu ne možemo biti zadovoljni strukturom, rekla je ministrica na kraju saborske rasprave o izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Zastupnici su suglasni da nepoštenim trgovačkim praksama treba stati na kraj, no dok vladajući drže da su izmjene Zakona pravi korak u tom smjeru, oporbeni dvoje u to.

Izmjene će dodatno potaknuti uvoz na štetu domaćih proizvođača, uvjerava Romana Nikolić (SDP) i poručuje da je zakon nejasan.

Možemo imati najsavršenije zakone, ali ako nemamo ljude koji će ih provoditi bit će po onoj „džaba ste krečili“, kaže Anka Mrak Taritaš (Glas) dodajući da nemamo mehanizme za zadržavanje kvalitetnih ljudi u državnoj upravi.

Važno je zaštiti identitet prijavitelja

Predloženim izmjenama zakona nastoji se ukloniti što više nepoštenih trgovačkih praksi, no veliki će uvijek pronaći način da svoje uvjete nametnu na račun manjih, kaže Stipan Šašlin (HDZ) i pozdravlja zaštitu identiteta prijavitelja nepoštenih praksi.

Šašlin se nada da će to povećati broj prijava, jer se mali proizvođači do sada nisu usudili prijavljivati bojeći se osvete.

Jasno je da se ne može sve predvidjeti, no zašto ne jačamo sustav postupanja po službenoj dužnosti, ako znamo da su prijave problematične, uzvraća mu Sandra Benčić.

Marijana Petir (NZ) slaže se sa Šašlinom da zakon nije Sveto pismo, da ga se može poboljšavati, jer će se i u provedbi novih mjera utvrditi da ima i boljih.

Važno je da u zakonu stvaramo uvjete dok proizvođači ne ojačaju da mogu imati važnu pregovaračku poziciju na tržištu, kazala je Petir.

HDZ-ov Goran Ivanović uvjeren je kako će izgradnja regionalnih distribucijskih centara pomoći malim gospodarstvima da zaštite svoje proizvode.

U Lidlu se 600 grama jabuka prodaje za 12, 40 kuna, a naši bi proizvođači, koji nemaju odgovarajuća skladišta pa robu moraju prodavati u sezoni, jesenas bili zadovolji s 35 eurocenti po kilogramu, rekao je zastupnik.

Zakonske izmjene naslanjaju se na EU-ovu Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama iz travnja 2019., njima se proširuje broj subjekata na koje se zakon primjenjuje jer se sa 100, odnosno 50 milijuna na 15 milijuna kuna smanjuje prag ukupno ostvarenog godišnjeg prihoda kad se smatra da neki kupac ima značajnu pregovaračku snagu i ulazi u obuhvat zakona.

Izmjenama se definiraju i posebno osjetljivi prehrambeni proizvodi – meso, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, šećer, brašno, voće i povrće – te krajnja prodajna cijena za te proizvode.

Obuhvat nepoštenih trgovačkih praksi proširuje se s 33 na 43, a uključuje sve neprerađene poljoprivredne proizvode, ne samo prehrambene.