Sadnja više drveća u urbanim područjima radi snižavanja ljetnih temperatura mogla bi za trećinu smanjiti smrtnost izravno povezanu s vrućim vremenom i toplinskim valovima, tvrde istraživači.
Modeliranjem je utvrđeno da bi povećanje pokrivenosti drvećem na 30 posto u prosjeku smanjilo temperaturu za 0,4 stupnja Celzijevih (0,7 stupnjeva Fahrenheita) tijekom vrućih ljetnih mjeseci, izvijestili su u The Lancetu.
Od 6.700 preuranjenih smrti pripisanih višim temperaturama u 93 europska grada tijekom 2015., jedna trećina se mogla spriječiti, prenosi nalaze znanstvenica Science Alert.
Trenutno je nešto manje od 15 posto urbanih sredina u Europi, u prosjeku, prekriveno nekom vrstom lišća.
Studija je prva koja projicira broj preuranjenih smrti zbog viših temperatura u gradovima koje bi se mogle spriječiti dodatnim pokrivanjem stablima, rekla je glavna autorica Tamara Iungman, istraživačica na Institutu za globalno zdravlje iz Barcelone (ISGlobal).
”Već znamo da su visoke temperature u urbanim sredinama povezane s negativnim zdravstvenim ishodima, poput kardiorespiratornog zatajenja, prijema u bolnicu i preuranjene smrti,” rekla je u izjavi.
“Naš cilj je informirati lokalne politike i donositelje odluka o prednostima strateškog integriranja zelene infrastrukture u urbano planiranje kako bismo promicali održivije, otpornije i zdravije urbano okruženje.”
Gradovi bilježe više temperature od okolnih predgrađa ili sela zbog takozvanog efekta urbanog toplinskog otoka. Ova dodatna toplina prvenstveno je uzrokovana nedostatkom vegetacije, ispušnim plinovima iz klimatizacijskih sustava, zajedno s tamnim asfaltom i građevinskim materijalima koji apsorbiraju i zadržavaju toplinu.
Klimatske promjene već su pojačale problem. Prošle je godine Europa doživjela najtoplije ljeto u povijesti i drugu najtopliju godinu.
Zdravstvene dobrobiti
Toplinski valovi diljem svijeta doživljavaju rekordne vrhunce, a trajanje im se povećalo u posljednjim desetljećima.
Hladni uvjeti još uvijek uzrokuju više smrti u Europi nego vrućine. Ali, klimatski modeli predviđaju da će bolesti i smrt povezani s vrućinom predstavljati veći teret zdravstvenim službama u roku od jednog desetljeća. “Ovo postaje sve hitnije jer Europa doživljava sve ekstremnije temperaturne fluktuacije uzrokovane klimatskim promjenama”, rekla je Iungman.
Istraživači su procijenili stope smrtnosti za osobe starije od 20 godina između lipnja i kolovoza 2015., ukupno 57 milijuna stanovnika. Ovi su podaci analizirani u odnosu na dnevne prosječne gradske temperature u dva scenarija modeliranja.
Prvi je usporedio gradsku temperaturu sa i bez urbanih toplinskih otoka. Drugi scenarij simulirao je smanjenje temperature ako je pokrivenost drvećem povećana na 30 posto.
U prosjeku je temperatura u gradovima tijekom ljeta 2015. bila 1,5 stupnjeva Celzijevih veća nego u okolnim selima. Grad s najvećom razlikom – 4,1 stupanj Celzijevih stupnjeva – bio je Cluj-Napoca u Rumunjskoj.
U svim gradovima, 75 posto ukupnog stanovništva živjelo je u područjima toplijim za najmanje jedan stupanj, dok je 20 posto imalo temperature najmanje dva stupnja više.
Sveukupno, gradovi s najvišim stopama smrtnosti povezanim s temperaturom bili su u južnoj i istočnoj Europi.
“Ovo je važan dio istraživanja”, komentirao je Laurence Wainwright, predavač na Smith School of Enterprise and the Environment Sveučilišta u Oxfordu.
”Urbana sadnja drveća – u pravim razmjerima, na pravim mjestima i pod određenim drugim uvjetima – vjerojatno dovodi do skromnog, ali stvarnog smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u mnogim urbanim područjima.”
Ranije studije su pokazale da zelene površine mogu imati dodatne zdravstvene prednosti, kao što su smanjenje kardiovaskularnih bolesti, demencije i lošeg mentalnog zdravlja, kao i poboljšanje kognitivnog funkcioniranja djece i starijih osoba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!