Izgledaju slično i koriste se za iste stvari, a razlika je ogromna. I to u najbitnijoj stavci - sastavu. U margarinu nema ni trunke mlijeka, dok je maslac puno prirodniji i zdraviji
Ova dva namaza su sličnog izgleda i okusa, no margarin je osjetno jeftiniji. Domaćice su ga iz tog razloga češće kupovale, no kako se danas mijenja kolektivna svijest o hrani i njihovim sastojcima, tako se veći broj ljudi radije odlučuje na maslac zbog svog sastava. On je kod ova dva proizvoda potpuno drugačiji kao i način proizvodnje.
Maslac se radi od mlijeka ili vrhnja i obično se može kupiti običan ili posoljeni. Kad pričamo o margarinu, ni mlijeko ni vrhnje nemaju veze s njim. On se radi od ulja, soli i emulgatora.
Kako je nastao margarin?
Margarin se počeo proizvoditi početkom 19. stoljeća kao jeftinija verzija maslaca, koju će se moći priuštiti većina stanovništva.
Tada se margarin bazirao na životinjskoj masti, a ne na ulju, koje je danas postalo sastavni dio margarina. Tek kasnije su se proizvođači odlučili izbaciti životinjsku mast i zamijeniti je biljnim uljem.
Razlike u proizvodnji
Proizvodnja maslaca se jako razlikuje od proizvodnje margarina. Maslac se tradicionalno smrzava, a margarin se provodi kroz proces hidrogenacije. Margarin dobiva svoje ime od prvobitnih primarnih sastojaka, masne kiseline pod nazivom “margarinska kiselina”, izvedene od grčke riječi margaron koja znači “biser”. Maslac je izveden iz grčke riječi boutoron što znači “kravlji sir”.
Transmasne kiseline nastaju hidrogenizacijom, procesom dodavanja atoma vodika biljnim uljima kako bi smjesa prešla iz tekućeg u kruto stanje. Koriste se i radi poboljšanja okusa, ali i produljenja roka uporabe proizvoda. Tvrdi stolni margarin od svih namirnica sadrži najviše transmasnih kiselina, u prosjeku od 20 do 50 posto.
Kad maslac i margarin postaju opasni?
Maslac se radi od jedne namirnice, dok se margarin proizvodi od niza njih. Osim toga, da bi se dobile transmasti potreban je proces hidrogenizacije, dodavanja vodika u biljna ulja. Taj proces se izvodi pri visokim temperaturama, visokim tlakom i kemijskim otapalima. Biljna ulja se lako raspadaju pri visokim temperaturama, a kada ponovno zagrijavamo margarin, transmasti se raspadaju ponovno. Problem zapravo nastaje u zagrijavanju kada se margarin raspada na druge čestice, a nije dovoljno poznato kako to naše tijelo obrađuje. Odnosno, naše tijelo lakše prerađuje zagrijani maslac jer je napravljen od vrhnja ili mlijeka, jednog sastojka.
Generalno je načelo stručnjaka da se uvijek preporučuje ono što je prirodnije, no danas ima puno margarina u koje se dodaju vitamini te smanjenih masnoća kako ne bi povisivali loš kolesterol.
Zbog niza sastojaka u margarinu i industrijskog postupka, mnogi ga povezuju s različitim zdravstvenim problemima, kao što su srčane tegobe, visok kolesterol, hormonalni disbalans, problemi sa štitnjačom, lakše debljanje…
Maslac se pak sastoji od zasićenih masnoća koje povećavaju rizik od kardiovaskularni bolesti i kolesterol ako se uzimaju u prevelikim količinama. No dobra vijest je što su zasićene masnoće stabilne pri visokim temperaturama za razliku od margarina. Osim toga maslac je iznimno bogat izvor vitaminom K2 koji sprečava kalcifikaciju arterija te vitaminima A, D i E koji jačaju imunitet, pišu 24sata.
Na kraju je odluka uvijek na nama.
