Utjecaj kave na zdravlje česta je tema. Čas je dobra, čas nije, onda opet jest... Konačna presuda?

Hura za kavu!

Velika studija o kavi objavljena u British Medical Journal pokazala je da ispijanje tri do četiri šalice kave dnevno dobro utječu na zdravlje.

Prethodne studije došle su do sličnih zaključaka o tome da kava smanjuje rizik od melanoma, srčanih bolesti, multiple skleroze, dijabetesa tipa 2, bolesti jetre, raka prostate, Alzheimerove bolesti i boli u leđima povezane s dugotrajnim sjedenjem pred računalom.

Ipak, nije sve tako sjajno. Posljednja studija pokazala je i da ljudi koji piju previše kave imaju problema sa spavanjem i kontroliranjem dijabetesa te da bi trebali konzultirati liječnika prije nego uključe kofein u svoju dijetu ili prehranu.

Da biste ostali potpuno zdravi i nastavili uživati u najdražem napitku, znanstvenici preporučuju da ga ne “poboljšavate” kaloričnim kremama, šećerom i različitim aromama.

Također, u istraživanjima je mjera za šalicu kave otprilike dva decilitra. Ako kavu pijete iz velikih šalica, možda biste trebli razmisliti o tome da počnete koristiti manje.

Kao što već znate, kava nije uvijek bila dobrodošao napitak na stolovima širom svijeta, piše Independent.

Legende i povijest kave

Prema legendi, etiopski pastir Kaldi primijetio je da su mu koze nakon što su obrstile grm sa zelenim lišćem i crvenim bobicama iznenada postale “prpošne” pa je odlučio i sam probati čudnovatu biljku. Ipak, tek su Arapi počeli posluživati kavu u prvim kavanama i tek su oni kavu učinili prepoznatljivim crnim napitkom.

U 16. stoljeću smatralo se da kava vodi do nedopuštenog seksa. Prema Ralphu Hattoxu smatralo se da vlasnici kavana češće ulaze u “kriminalne neuobičajene seksualne situacije” i da se češće kockaju. Do 1511. godine, većina kavana u Meki prestala je s radom.

Tijekom 17. stoljeća rasla je popularnost kave u i Europi, a medicinska zajednica počela je govoriti o dobrobitima za zdravlje. U Engleskoj je bila popularan lijek za alkoholizam, koji je bio jedan od najvećih zdravstvenih problema tog vremena.

Oglas lokalne kavane iz 1652. naglašavao je kako je kava dobra za probavu, da pomaže kod kašlja, glavobolje i boli u stomaku, kao i da može spriječiti pobačaj.

Ipak, žene u Londonu bile su zabrinute da im muškarci postaju impotentni pa je 1674. pokrenuta peticija kojom su pokušale zatvoriti kavane.

Do 1730. kavu je u Londonu zamijenio čaj i tako je bilo sve do 1773. kada se, zbog Bostonske čajanke, pijenje čaja počelo smatrati nepatriotskim činom. Kavane su ponovno počele nicati na svakom koraku, a pričalo se i kako ovaj čudotvorni napitak kolonistima omogućava da rade duže.

Sredinom 19. stoljeća, Amerika je bila u ratu sama sa sobom, a to je dovelo do nestanka zaliha kave. Kampanja koja je pokrenut kao posljedica toga tvrdila je da je kava jednako loša kao i morfij, kokain, nikotin…

Dvadeseto stoljeće sa sobom je donijelo izum lonaca za kavu, filtere i različite načine obrade, baš kao i medicinske brige i vjerovanja da kava baš i nije tako zdrava. Pisalo se da usporava rast, potiče nervozu i nesanicu.

Science Magazine je 1927. objavio kako istraživanje pokazuje da velik broj djece u osnovnim školama pije kavu, čak i više od jedne šalice dnevno. Istraživanja iz 1978. pokazalo je da pacijenti koji piju više od pet šalica kave dnevno imaju povećan rizik od srčanog udara.

U novom mileniju, kava je ponovno zdrav napitak. Istraživanja koja su provedena od početka 2.000-ih pokazala su da kava smanjuje rizik od razvoja raka jetre, moždanog udara i raka prostate, srčanog udara i srčanih bolesti, kao i da produljuje životni vijek.

Istraživanje 2015. pokazalo je da je kava praktično “zdrava hrana”.