Ljudima koji provode puno vremena zagledani prema dolje u ekrane mobilnih telefona ili tableta doslovce u glavi raste 'rog'. Znanstvenici sa Sveučilišta u Australiji tvrde da se kod novih generacija već može primijetiti da im na zatiljku, u podnožju lubanja, značajno jačaju koščate izbočine, koje nalikuju na rog.

Kad je prvi puta otkrivena oko 1800. godine, vanjska zatiljna izbočina rijetko je bila povećana, no danas se one često mogu osjetiti kao koščate kvržice pod prstima, dok se kod ćelavih ljudi često i vide.

Najbrže se razvijaju kod mladih, odnosno istraživanje je pokazalo da se najčešće može primijetiti među mladima u dobi između 18 i 30 godina. Istraživači su uvjereni da se to može povezati s gledanjem u tablete i pametne telefone, jer je vratnim mišićima potrebna jača potpora da bi držali vrat u tom položaju, prenosi 24sata.

“Kliničar sam već 20 godina, a u posljednjih deset godina sve češće otkrivam da moji pacijenti imaju tu izbočinu na lubanji”, kaže glavni istraživač dr. David Shahar iz Sveučilišne bolnice na Sunčanoj obali u australskom Queenslandu, čiji je tim istraživanjem obuhvatio više od 1000 lubanja ljudi u dobi između 18 i 86 godina. Pokazalo se da vrijeme koje provodimo s pametnim telefonima i prijenosnim računalima u rukama opterećuje dijelove tijela koje inače manje koristimo i oni se prilagođavaju.

Tako se i mišići koji povezuju vrat sa stražnjim dijelom glave prekomjerno koriste dok drže lubanju u nagnutom položaju, pa sve više jačaju, jednako kao što jačaju određeni dijelovi kostura. Mjerenja su pokazala da je promjer te ‘kvrge’ kod ljudi koji su bili obuhvaćeni istraživanjem oko 2,6 centimetra, za što znanstvenici tvrde da je znatno veći od prosjeka izmjerenog 1996. godine.

“Taj izrast zapravo je dio zatiljnog koštanog tkiva kojeg imaju svi ljudi, samo što je kod nekih kost izražena više, a kod drugih manje. To je normalna konfiguracija lubanje. U dječjoj dobi izraženiju kost viđamo češće jer su mišići koji spajaju vrat i lubanju snažniji, posebno kod djece koja se bave sportom. Zbog djelovanja mišića vrata kost djeluje izbočenije, no odrastanjem ta tkiva zadebljaju i poslije se kost više ne ističe toliko”, rekao je neurokirurg Miroslav Gjurašin, voditelj Referentnog centra za dječju traumatologiju. Dodao je kako izgled kosti ni njezin rast nemaju veze sa vanjskim čimbenicima niti se mogu povezati sa korištenjem pametnih uređaja.

Neurokirurg prof.dr.sc. Krešimir Rotim, profesor anatomije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, također je rekao kako se već desetljećima bavi medicinom, ali do sad nije primijetio da se ljudska lubanja promijenila na bilo koji način.

Vodeći australski kiropraktičar lani je upozorio da se već može primijetiti epidemija promjene koju stručnjaci već nazivaju ‘text neck’, i to kod tinejdžera i djece mlađe od sedam godina. Tako dr. James Carter, koji ima ordinaciju na obali Novog južnog Walesa, kaže da se kod djece danas često može primijetiti promjena na kosturu zbog pametnih telefona. Ta promjena može biti degenerativna, te često uzrokuje bolove u glavi, vratu, ramenima i leđima.

“Mnogi pacijenti dolaze žaleći se na glavobolju, a onda utvrdimo da je naginjanje prema mobitelu zapravo uzrok tome”, kaže dr. Carter.

Britansko istraživanje objavljeno lani, na temelju praćenja ispitanika tijekom 2017. godine, pokazalo je da prosječni Britanac na pametnom mobitelu ili tabletu provede oko 24 sata tjedno, ili oko tri i pol sata na dan. Ljudi u prosjeku provjeravaju poruke ili čitaju vijesti na mobitelu svakih 12 minuta, s tim da je svaka peta odrasla osoba i do 40 sati tjedno on-line.

“Mišićno-koštani poremećaji koje primjećujemo povezani s s lošim držanjem tijela tijekom korištenja računala i tableta i opsežno su istraženi i identificirani kao čimbenik rizika za razvoj povezanih simptoma na vratu, ramenima i podlakticama”, kaže dr. Shahar.

Donekle je utješna procjena da koščate kvržice koje nam zbog mobitela i tableta ‘rastu’ na vratu vjerojatno same po sebi neće dovesti do nekih štetnih posljedica po zdravlje čovjeka.

“Možemo ih zamisliti kao stalaktite ili stalagmite, koji će, ako ne promijenimo položaj tijela, samo nastaviti rasti”, rekao je Shahar.

“Jedan od tipičnih novih simptoma koji se mogu povezati s upotrebom mobitela, a posebno se može primijetiti kod mladih, je jako razvijen i sve fleksibilniji palac”, ističe fizijatrica prim. dr. Blaženka Nekić iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u Zagrebu.Dodaje kako većina mladih poruke na mobitelima tipka samo uz pomoć palčeva, pa oni značajno jačaju i postaju pokretni kao palčevi koje je čovjek imao još u svojoj četveronožnoj fazi.

No paralelno s tim, dodaje, kod djece se sve češće bilježi bol u palčevima i šakama, zbog dugotrajnog držanja mobitela u ruci u istom položaju, što s vremenom može dovesti i do slabije pokretljivosti. Zbog toga je nakon rada na računalu, ili tipkanja na mobitelu, važno ‘odmoriti’ ruke, odnosno baviti se nekom aktivnošću koja će omogućiti da mijenjamo položaj prstiju i radimo na tome da budu pokretljiviji. Pritom je dobra bilo koja aktivnost koja će omogućiti pokretanje svih zglobova i mišića.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mrežaTwitter |Facebook | Instagram