Protežući se na čak 192 kilometra, planinski lanac Vrhovi Balkana premošćuje tri prethodno ratom razorene nacije i prolazi kroz neke od najmanje istraženih krajolika kontinenta. Ovi neistraženi krajolici europskog kontinenta nalaze se u Albaniji.
Novinar BBC-a izvještava o svojim dojmovima s putovanja nedovoljno istraženom Albanijom.
Pješačeći zelenim dolinama i livadama posutim divljim cvijećem pod žarkim suncem, s metalno sivim albanskim Alpama koje se uzdižu preda mnom, bio sam iznenađen krajnjom udaljenošću ovog krajolika. Za razliku od poznatijih europskih alpskih odmarališta, na vidiku nije bilo hotela ni žičara. Umjesto toga, sveobuhvatno okruženje izazvalo je zapanjujući osjećaj izoliranosti i nisam mogao ne osjetiti da sam ušao u skrivenu zemlju koja je nekako izbjegla pozornost vanjskog svijeta.
Protežući se od sjeverne Albanije do južnog Kosova i sjeveroistočne Crne Gore, albanske Alpe poznatije su hrvatskom nazivu Prokletije. Ipak, pitanje kako su ove nazubljene vapnenačke padine dobile svoj neobičan nadimak ostaje misterij.
Prema lokalnoj legendi, vrag je pobjegao iz pakla i stvorio nazubljeni ledenjački krš u jednom danu. Neki kažu da ime potječe od žene koja je proklela planine dok je pješačila kroz njih sa svojom djecom jednog užasno vrućeg dana i nije mogla pronaći vodu. Drugi tvrde da su slavenski vojnici dali ime planinama dok su se mučili marširati kroz njih. Na neki način, zagonetna priča o podrijetlu vrhova svojevrsna je metafora za Albaniju u cjelini.
Autori knjiga i turistički vodiči dugo su je nazivali “europskom enigmom“, Albanija je vjerojatno najneshvaćenija zemlja u Europi. Njihov je jezik semantička anomalija bez poznatih srodnika u indoeuropskoj jezičnoj obitelji. Nakon Drugog svjetskog rata, autoritarni vladar Enver Hoxha učinkovito je zatvorio planinsku naciju od vanjskog svijeta četiri desetljeća; zabranio religiju (i tako Albaniju učinio prvom ateističkom nacijom na svijetu); zabranjujući putovanja. Zbog svega toga sadašnji predmijer Albanije Edi Rama, kaže da je Albanija nekoć bila “Sjeverna Koreja Europe”. Tijekom Hladnog rata, Hoxha je uvjerio naciju da ostatak svijeta želi srušiti njihovu komunističku državu, pa je zemlju napunio s do 500 000 betonskih bunkera u koje su se ljudi skrivali u slučaju napada.
Desetljećima je malo putnika znalo išta o albanskim zlatnim plažama, divljim planinama i rimskim i otomanskim ruševinama. Ali u godinama otkako se balkanska nacija oprezno otvorila prema svijetu, privlačila je putnike željne otkrivanja jednog od posljednjih divljih i najmanje istraženih kutaka Europe. Jedan od najzanimljivih dijelova Albanije su Vrhovi Balkana: kružna pješačka staza od 192 km koja povezuje Albaniju, Crnu Goru i Kosovo nizom putova koji se protežu preko Prokletija.
Uspostavljanje staze značilo je ucrtavanje ruta poznatih samo pastirima i poticanje poljoprivrednika na otvaranje pansiona. Posljednji pečat odobrenja došao je kada su planeri staza uvjerili vlasti iz sve tri zemlje da se odreknu provjere putovnica u vrijeme kada je slobodno kretanje preko granica bilo nezamislivo.
Sljedećeg jutra, blagi dvosatni uspon doveo nas je do vrha planine Trekufiri (2366 m). Ovdje su se prirodne granice Albanije, Kosova i Crne Gore spojile u jedan krševiti, panoramski vidik. Znak koji je bio oštećen vremenom poželio nam je dobrodošlicu u Albaniju, a za nekoliko minuta moj operater mobilne telefonije mi je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru. Danas su ti znakovi pokazatelji međunarodnih granica, ali nije uvijek bilo tako.
Godine 1998., kada je Agon imao 13 godina, njegov je otac morao zaštititi svoju obitelj od vojske koja je dolazila iz Srbije i Crne Gore dok su rasle napetosti između etničkih Albanaca i etničkih Srba. “Bili smo prestrašeni, nitko nije dolazio pomoći… morali smo se braniti.” Agon je odjednom postao previše emotivan da bi dalje pričao o tome što se dogodilo. Ova je povijest neizbježna duž staze; nedugo zatim, na usamljenoj stazi između pastirskih sela, pokazao je na spomenik posvećen trojici pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova koje su tamo ubile srpske snage.
Ako je Albanija europska enigma, pješačenje ovom stazom pomoglo mi je da shvatim zbroj njezinih dijelova. Čini se da ova bivša totalitarna država, koja je nekoć tako očajnički pokušavala zadržati svijet podalje, polako poziva ljude unutra i uči ih nečemu o tome kako se mjesto može izliječiti i promijeniti, piše novinar BBC-ja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!