Kapari su višegodišnja grmolika biljka čiji se neotvoreni cvjetni pupoljci beru i koriste kao začin i prilog uz razna jela i salate.

Prisutni su na cijelom Mediteranu, a često se nalaze na kamenim zidovima kuća. Biljka, koja je poznata pod stručnim imenom Capparis Spinosa, raste kao samonikli grm diljem Mediterana, posebno u Italiji, Turskoj, Španjolskoj i Hrvatskoj.

Kapare najčešće možemo naći po zidinama i ruševinama, između kamenih stijena odmah uz more, a najviše ih ima u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Kapare je iz sjemena vrlo teško uzgojiti, ali se može saditi kao sadnica, no ne zaboravite da je to samonikla biljka koja raste u blizini mora i tamo najbolje uspjeva. U prvoj godini ga je važno često zalijevati, a kasnije je redovito orezivati. Naime, orezivanja kapara je vrlo važno kako bi se održala stalna rodnost grma. Stoga je poželjno svako rano proljeće odrezati sve prošlogodišnje izboje. Postojeće kapare nemoguće je presaditi jer dugačkim korijenjem prodire jako duboko u tlo, ponekad i do deset metara.

Kapari se beru u više navrata, počevši od druge polovice svibnja, a može se brati gotovo cijelo ljeto, no najkvalitetniji su upravo krajem svibnja i početkom lipnja kada su pupoljci još uvijek zatvoreni. Naime, za razliku od većine biljaka, kod kapara se bere samo pupoljak, a ne plod. Berba se odvija za suhih dana, u ranim jutarnjim satima ili predvečer, kad nisu jake vrućine, a beru se potpuno zatvoreni pupoljci.

Najkvalitetniji su i najcjenjeniji sitniji pupovi te se više cijene oni manji, tvrđi i okrugliji. Sirovi kapari nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slanu otopinu, ocat ili ulje, spremni su za upotrebu. Pritom nastaje kiselina, koja daje njihov pikantan okus. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji, piše tportal.

Kapari su nezamjenjiv dodatak u mediteranskoj kuhinji, a ove male bobice svojih snažno pikantnim okusom obogaćuju brojna jela. Naime, još su stari Grci uživali u okusu ove male, ali okusom vrlo intenzivne biljke. Energetski su vrlo siromašni te stoga predstavljaju niskokaloričnu namirnicu ili još bolje začin jer se koriste u vrlo malim količinama prvenstveno kao dodatak jelima. Imaju dokazana snažna antioksidativna svojstva te povoljno djeluju na prevenciju srca i krvnih žila.

Predstavljaju izvanredan začin mnogim jelima, salatama i umacima, a njihov snažan i upečatljiv okus odlično se slaže i s tjesteninom, ribom i mesom. Odlično se nadopunjuju s drugim okusom prepoznatljivim mediteranskim namirnicama, poput maslina, rukole i inćuna, a najčešće su čuvaju u salamuri, octu i suhoj soli.

Prilikom kupovine u trgovini, kapari na policama su u pravilu već ukiseljeni. Stoga, ako želite manje soli i okusa, preporučljivo ih je prije jela i kuhanja isprati pod vodom. Ako se pak radi o kaparima koji su čuvani samo u soli, njih prvo namočite 15 minuta u vodi, a zatim dobro isperite.

Kapare je vrlo jednostavno koristiti kao začin – od tjestenine, salata od morskih delicija, dovoljno ih je samo dodati kao završni detalj, a jelu će pružiti poseban okus. No, kapare možete i lagano prepržiti na maslinovom ulju i uživati u hrskavoj poslastici.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.