Znanstvenica Sarah Sallon nagovorila je arheološki botanički muzej u Izraelu da joj ustupe dio ljubomorno čuvanog 2000 godina starog sjemenja i uspjela iz njega uzgojiti datulje.

Zahvaljujući njezinu trudu na jugu Izraela, u srcu pustinje, ponovno su niknule datulje za koje se vjeruje da su odavna nestale, plod palmi iz Judeje.

Sve je počelo 2004. kada je britansko-izraelska liječnica, a u međuvremenu se posvetila botanici, pokucala na vrata odjela  botaničke arheologije na izraelskom sveučilištu Bar Ilan.

Potaknuta člankom o sjemenju lotosa starog 500 godina pronađenog u Kini koje je niknulo, odlučila je pokušati nešto slično sa sjemenjem palmi iz Judeje koje se čuva od 60-ih godina otkako je pronađeno ispod ruševine Massade, utvrde koju je dao podići kralj Herod (1. stoljeće prije Krista) blizu Mrtvog mora.

“Rekli su mi da sam ‘potpuno luda i da nikada neću uspjeti”, govori sedamdesetgodišnja Sara Sallon koja je  dugo ‘dodijavala’ sveučlištu i konačno iskamčila pet “botaničkih antikviteta” iz zbirke od tisuću sjemena.

Svesrdnu pomoć pružila joj je Elaine Solowey, stručnjakinja za održivu poljoprivredu u kibucu Ketura blizu granice s Jordanom.

“Rekla mi je: to zrnje potječe s Mossade. Staro je 2000 godine. Pokušaj da proklije”.

Solowey je zrnje hidratizirala i posadila te gnojila sredstvom na bazi enzima iz kojeg je uklonila sve kemijske  agense.

U stakleniku u kojem uzgaja desetke biljaka, mjesecima je promatrala kako se ništa ne događa. No u ožujku 2005. stvari su se pokrenule i od pet sjemena samo je je jedno dalo ploda. Nazvala ga je Metuzalem po biblijskom liku poznatom po dugovječnosti.

Dva su sjemena sačuvana za znanstvena istraživanja i zahvaljujući datiranju ugljikom potvrđena je njihova starost.

Stabla datulja iz Judeje postupno su nestala zbog invazija i ratova u regiji, napose od 1. stoljeća prije Krista rimskim osvajanjem Judereje, objašnjav aSallon koja je o tome objavila članak u američkom časopisu “”Science”.

Palme su “kao djeca, one traže uzgoj, skrb,  inače podivljaju”.  “Treba ih  zalijevati, prikupljati plin s muških stabala i ručno osjemenjivati ženska stabla da bi se uzgojile bogate datulje. Ako se taj kontinuitet poremeti, sve se urušava”, objasnila je.

Posađeno 2011. stablo Metuzalema bilo je muško i Sarah Sallon nije se zadovoljila palmom bez ploda pa je uspjela dobaviti još tridesetak sjemena koje je pronašla u podrumima Judejske pustinje, među njima u Kumranu slavnom po rukopisima s Mrtvog mora.

“Jedinstveni okoliš Mrtvog mora pridonio je očuvanju zrnja, ne samo zato što je to sušno područje već iz zato jer se  nalazi 400 metara ispod razine mora, koje je najgušće na svijetu”.

I čudo se zbilo:  jedno zrno bilo je žensko. Nazvala ga je “Hannah” i presadila ga 2019. Sljedeće godine Hannah je dala prve plodove.

U kolovozu ove godine berba je bila obilna: 800 datulja svijetlo smeđe boje, pomalo suhe, ali mednog okusa.

Hannah je u međuvremenu dobila i sestru Juditu, koja je posađena u rujnu.

“To je tračak nade”, kaže Sarah zabrinuta zbog odumiranja vrsta.

No priroda je pokazala svoju snagu i ona “može svoje sjeme ostaviti uspavano tisućama godina, pustiti nas da pomislimo da su neke vrste zauvijek nestale, a zlatne ruke mogu ih vratiti u život”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.