Konji su stoljećima bili ključni za prijevoz ljudi, ali i za poljoprivredu. Ove životinje, simboli brzine i snage, zahtijevaju njegu kopita i nove potkove svakih četiri do šest tjedana kako bi mogli uspješno obavljati zadatke. Zašto je to tako?
Konji koji su pripitomljeni i selektivno uzgajani za obavljanje poslova nose potkove jer su njihova stopala delikatna i potrebna im je zaštita, objašnjava veterinarka dr. Fernanda Camargo.
“Potkove pružaju zaštitu dijelovima konjskog kopita,” rekla je Camargo za Live Science. “Sprječavaju da se kopita previše istroše i postanu preosjetljiva.”
Vanjski dio kopita sastoji se od materijala koji konstantno raste i treba ga se redovito skraćivati, slično kao i ljudski nokti,” kažu sa sveučilišta u Missouriju.
“Kopita također pomažu da stopalo zadrži pravilan oblik,” dodaje Camargo.
Međutim, grube vanjske podloge kao što su pijesak i kamenje, mogu izazvati trošenje vanjskog dijela kopita, čime se ogoljava osjetljivi unutarnji dio. To konjima izaziva veliku bol i može onemogućiti kretanje. Kroz povijest su takva oštećenja sprječavala konje da obavljaju poslove na bojnim poljima ili tijekom žetve, zbog čega su dodavane potkove za zaštitu vanjskog dijela kopita, objašnjava Camargo.
Procjenjuje se da konji nose neku vrstu potkove još otkad su pripitomljeni prije nekih šest tisuća godina, dodaje ona.
Originalno su potkove bile izrađene od kože ili biljaka. Metalne potkove koje se zakivaju na kopita konja prvi put su korištene oko 500. godine naše ere, a u narednih petstotinjak godina postale su uobičajena pojava, govori Camargo. Dok su još uvijek najčešće potkove izrađene od aluminija ili čelika, postoje i drugi materijali – guma, smola ili plastika.
Većina konja treba potkove, ali postoje iznimke. Sve ovisi o tipu jahanja, vrsti terena i koliko često se konja jaše. Oni koji jašu na kamenitom terenu ili betonu trebat će svojim konjima staviti potkove. Čak i konji koje se ne jaše vjerojatno će trebati potkove kako bi ih se zaštitilo od terena.
No većina konja koje se jaše na travnatom terenu ili mekoj podlozi može sasvim dobro funkcionirati bez potkova, dokle god ih se redovito vodi na preglede,” kaže Camargo.
Istovremeno, divlji konji ne trebaju potkove i mogu se kretati vrlo tvrdim, grubim terenima jer su njihova stopala vrlo snažna, govori Camargo. No čak i njihova kopita mogu se oštetiti i izazvati šepanje. Ako se to dogodi, to je za konja smrtna kazna, dodaje.
Neki se pitaju je li potkivanje bolno za konje. U vanjskom dijelu kopita nema krvnih žila ni živaca, što znači da – ako je potkova stavljena pravilno – konj ne osjeća bol.
“Ipak, nepravilno potkivanje može apsolutno boljeti,” upozorava Camargo. Ako su potkove krivo postavljene, ako su krive veličine ili ako kovač stvori pritisak na krivim dijelovima kopita, konj će osjetiti bol. A ako su kopita loše potkraćena prije potkivanja, to može dovesti do šepanja ili boli sa ili bez potkova, govori ona.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!