Više od polovice građana Europske unije ne razlikuje oznaku "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", pa zbog toga na godinu u smeću završi oko devet milijuna tona hrane. Upravo je nerazumijevanje tih dvaju oznaka jedan od vodećih razloga zašto često zdravstveno ispravna hrana u kućanstvima nepotrebno završi u smeću.

Četrdeset posto potrošača u Hrvatskoj tvrdi da razumije razliku između oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. No kada ih treba objasniti polovina ih to ne zna.

Zbog nerazumijevanja tih oznaka ponekad se konzumiraju namirnice koje nisu sigurne, ali i nepotrebno baca zdravstveno ispravna hrana.

– “Upotrijebiti do” je karakteristika roka trajanja iza kojeg, koji se odnosi na sigurnost hrane. Iza toga roka nije dobro konzumirati tu hranu, jer ona nije sigurna za konzumaciju, kaže Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Riječ je o namirnicama koje se brzo kvare, kao što su npr. svježe mlijeko i sir, meso i riba.

“Najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane

Oznaka “najbolje upotrijebiti do” govori o kvaliteti hrane, ali te se namirnice mogu konzumirati i nakon isteka roka trajanja.

– Naravno, ukoliko su čuvane pravilno, ukoliko ambalaža nije oštećena, ukoliko nemamo vidljive neke promjene na toj hrani, kaže Sokolić.

To su, primjerice, čips, šećer, sol, brašno, bijela riža, kava, čokolada. Mnogi se potrošači žale da su na oznakama na proizvodima presitna slova.

– Mi smo ispred udruga za zaštitu potrošača inicirali neke promjene u veličini fonta, ali do sada evo nismo naišli na plodno tlo, kaže Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača, Osijek.

Europska unija ima najviše standarde vezane uz sigurnost hrane. U Hrvatskoj i još pet zemalja EU-a provodi se intenzivna edukativna kampanja “EU bira sigurnu hranu”.

No interes je industrije, kaže europarlamentarka Biljana Borzan, da rokovi trajanja prehrambenih proizvoda budu što kraći kako bi se potrošače poticalo da bacaju proizvode kojima je istekao rok i kupuju nove.

– U sljedećoj godini očekujemo da će se napraviti jedna oznaka na pakiranju koja će biti ljudima lakše razumljiva i koja neće stvarati to da se hrana baca u smeće preuranjeno, kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.

Osim nerazumijevanja vezanog uz rok trajanja, zabrinjavajući je podatak i što samo desetina potrošača u Hrvatskoj redovito čita deklaracije na proizvodima, piše HRT.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.