Njemačka planira nove ekološke norme za vožnju automobila u gradovima s kriterijima ispuštanja dušikovih oksida (NOx) koje dizelski motori neće moći ispuniti.
Kao izravna posljedica velike prošlogodišnje afere Dieselgate, u kojoj je najveći njemački proizvođač automobila Volkswagen varao na testovima ispuštanja štetnih plinova, njemačka vlada planira do kraja ove godine postrožiti kretanje dizelskih automobila u gradovima, a dugoročno ih potpuno izgnati iz gradskih središta kako bi se smanjila emisija dušikovih oksida (NOx), plinova zbog kojih je VW u svoje automobile ugrađivao ilegalni softer koji je fiktivno umanjivao ispuštanje tih štetnih plinova u atmosferu.
Upravo je dušikov oksid, uz ispuštanje krutih čestica (sitne čestice čađe koje nastaju u procesu izgaranja) najveći problem dizelskih motora koji su prema tome mnogo štetniji i prljaviji od benzinskih. On je jedan od glavnih uzročnika smoga. Dizelski motori u prosjeku emitiraju 15 posto manje ugljikova dioksida (CO2) u atmosferu od benzinaca, ali u isto vrijeme emitiraju četiri puta više dušikova dioksida (NO2) i 22 puta više krutih čestica čađe.
VEZANA VIJEST
Ekološke zone u gradovima
Njemački gradovi već imaju ekološke zone pa je u dijelovima gradova u kojima je ograničen promet vozilima određenih kategorija. Primjerice, automobili s dizelskim motorima registrirani prije 1997. godine (norma Euro1) i benzinski auti registrirani prije 1993. ne smiju prometovati u gradovima, dok su noviji podijeljeni u četiri kategorije i ovisno o klasi zagađenja plaćaju ekološke vinjete.Njemačka sada želi to još više postrožiti s ciljem potpune zabrane u budućnosti za najveće zagađivače, piše Večernji list.
Tamošnja vlada najavila je da će subvencionirati kupnju elektroautomobila s 4000 eura, a hibrida s 3000 eura. Ali elektroautomobili i hibridna vozila, koji su jedina prava alternativa, broje se u promilima u Njemačkoj. Od 44,6 milijuna automobila u Njemačkoj 30 milijuna je benzinaca, 15,5 milijuna dizelaša, a samo 130.000 hibrida te 25.000 električnih vozila.
Dadić: Prevlasti hibrida neće biti još 20 godina
U Hrvatskoj ih je još i manje pa se kraj dizelske ere ne naslućuje tako brzo.
“Trend je povećanja prodaje hibridnih i električnih automobila koji su alternativa automobilima na konvencionalni pogon. Ali političari neće napraviti veliki udar na dizelaše koje voze deseci milijuna građana. Svaka Vlada bi izgubila izbore da to napravi. Zbog toga prevlast hibrida i automobila na struju neće biti tako brza, sigurno ne još 20 godina, a ovisi i o razvoju tehnologije baterija. Do tada će se donositi prijelazna rješenja poput viših cestarina i davanja za veće zagađivače i poticanja kupnje ekoloških vozila. Moje je mišljenje da će se to morati riješiti na razini cijele EU”, kaže bivši dekan Prometnog fakulteta Ivan Dadić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.