Poslovna sredina za neke ljude može biti mjesto na kojem se razvija njihova kreativnost, potiče motivacija i stvaraju odlični projekti. Međutim, neki zaposlenici mogu doživljavati mobbing na poslu zbog kojeg se ne osjećaju dobro, a možda niti nisu upoznati s time da je to ponašanje poslodavca ili kolega zapravo zlostavljanje.

Narušeni međuljudski odnosi na poslu mogu dovesti do netrpeljivosti, ljutnje pa čak i ispada bijesa za vrijeme konflikta, a s vremenom to može prerasti u pravo psihičko zlostavljanje. Mobbing na poslu se može manifestirati na različite načine.

Kako prepoznati mobbing na poslu?

Mobbing su specifični oblici ponašanja na radnom mjestu kojima jedna osoba ili njih više zlostavlja, ponižava i omalovažava drugog radnika. Cilj takvog ponašanja je obično micanje te osobe s radnog mjesta ili jednostavno iskazivanje vlastitih nezadovoljstava kroz psihičko nasilje. Žrtve često nisu svjesne da se mobbing na poslu događa upravo njima zbog prikrivenih ponašanja zlostavljača.

Mobbing je dugotrajno zlostavljanje koje se ponavlja barem jednom tjedno i to u periodu od barem pola godine. Ovo je jedan od najtežih oblika stresa na poslu jer se radi o dugotrajnom psihičkom maltretiranju koje otežava rad, ali i intenzivno utječe na ponašanje izvan radnog mjesta. Podaci pokazuju da je u 2015. na području Europske unije više od 15% muškaraca i žena bilo izloženo negativnom društvenom ponašanju na radnom mjestu dok je 7% svih radnika izjavilo kako je doživjelo neki oblik diskriminacije. Mobbing na poslu, nažalost, nije rijetka pojava.

Neki se tješe ili sprječavaju priznati da doživljavaju mobbing na poslu pa tvrde da se radi samo o zafrkanciji, no ova ponašanja nisu nevina i mogu uzrokovati velike probleme. Ovo su klasični primjeri mobbinga na poslu:

– širenje glasina, ogovaranje osobe, širenje laži o osobi
– izbjegavanje osobe te poticanje drugih da osobu izbjegavaju
– ne pozivanje osobe na druženja, sastanke, kave, isključivanje iz socijalnih interakcija
– namjerno podcjenjivanje rada osobe
– onemogućavanje napretka radnika
– davanje krivih ili lažnih informacija s namjerom da se osoba osramoti
– davanje nevažnih ili izmišljenih zadataka osobi samo da bi je se omalovažavalo
– dodjeljivanje poslova i zadataka koji su nemogući pa se nakon toga osobu vrijeđa jer isto nije ispunila
– vrijeđanja na temelju fizičkog izgleda, rase, odjeće, ali u obliku šala i dosjetki – ovo često ide uz komentar kako se osoba ne zna šaliti na vlastiti račun
– vikanje, vrištanje i deranje na osobu i druge vrste neprimjerene neverbalne komunikacije
– davanje najgorih zadataka, loš raspored, ne davanje slobodnih dana i slično
– zastrašivanje i kažnjavanje bez razloga
– primjena sile i nanošenje fizičke štete u domu ili na radnom mjestu

Mobbing na poslu rijetko ide bez publike te osoba koja vrši psihičko zlostavljanje često uživa u podršci publike ili ostalih zaposlenika. Ovo se događa jer se često radi o osobi na poziciji moći te su i drugi u strahu da bi oni mogli biti idući na repertoaru ili se radi o tome da se drugi zaposlenici naprosto ne žele miješati iako su svjesni problema.

Zašto je mobbing na poslu opasan?

Netko bi možda mogao odmahnuti rukom uz razmišljanje kako se radi o zlostavljanju samo na radnom mjestu. Međutim, mnogi ljudi običavaju provoditi mnogo vremena na radnom mjestu i na neki način donositi posao u dom. Posao uvelike utječe na raspoloženje, motivaciju i želju za provođenjem ostatka svog slobodnog ili obiteljskog vremena. Posljednja faza mobbinga na poslu je konačni slom žrtve. Osoba najčešće ne daje otkaz sama već je primorana napustiti radno mjesto zbog kroničnih bolesti, poremećaja ili počini samoubojstvo.

Osobe koje doživljavaju mobbing na poslu mogu postati anksiozne, tjeskobne, osjećati strah, nevoljkost, čak i depresiju ukoliko se mobbing pojavljuje već duži period. Osoba zbog omalovažavanja i vrijeđanja gubi motivaciju za druge životne stvari, a posebno za posao. Ovo stvara kružni proces u kojem osoba počne vjerovati da je zaista nesposobna za posao koji radi jer mu to zlostavljač neprestano govori pa zbog toga ostaje na toj poziciji unatoč zlostavljanju jer smatra da bolje od toga ne može postići.

Bijes može prerasti u nekontrolirana ponašanja, ali i burnout ili potpuno izgaranje zbog prevelike količine negativnih emocija. Burnout je posljedica nezadovoljstva, stresa, kroničnog umora koji dodatno pojačava osjećaj nemoći na poslu.

Posljednji stadij koji uzrokuje mobbing na poslu su kronične psihičke bolesti koje mogu utjecati i na fizičko stanje osobe te počinjenje samoubojstva. Informacije pokazuju kako je u Švedskoj čak 20% pokušaja samoubojstava povezano s problemima radnom mjestu.

Nerijetko se događa da se osoba potpuno socijalno isključi, okrene ovisnostima ili zanemaruje obitelj i djecu. Postoji mogućnost da će osoba akumulirati stres koji dobiva na poslu te ga daljnjim nasiljem izbacivati. Ovo može rezultirati nasiljem u obitelji ili u vezama.

Prepoznajte zlostavljača

Osobe koje vrše mobbing na poslu se obično mogu lako prepoznati. Često se radi o osobama s poremećajem ličnosti koje su iznimno niskog samopouzdanja te kao obrambeni mehanizam koriste zlostavljanje drugih. Mobbing na poslu prema slabijima od sebe koriste kao sredstvo uzdizanja jer se zapravo radi o manje sposobnim osobama koje najčešće nemaju dobro razvijene društvene sposobnosti, imaju disfunkcionalne obitelji te nemaju iskrene prijatelje.

Osobe koje vrše mobbing često se doimaju kao najglasnije u društvu, najzabavnije i pune samopouzdanja, a istina je najčešće suprotna od toga. Radi se o slabim ljudima koji ne znaju drugi način kojim bi mogli riješiti vlastite probleme pa se iskaljuju na slabijima od sebe. Zlostavljači najčešće zlostavljaju zbog vlastitog straha. Iz tog razloga se zlostavljači dijele na one koji žele pažnju, one koji oponašaju druge zlostavljače, one koji smatraju da su guru te na psihopate ili sociopate. Zlostavljačima je najčešće potrebna psihološka pomoć.

Kome se obratiti?

Ako doživljavate mobbing na poslu u Hrvatskoj, prije svega zapisujte sve situacije u kojima se dogodilo zlostavljanje. Neka tu bude što više detalje o tome kada se situacija dogodila, kako je izgledala te je li bilo svjedoka. Ukoliko imate materijalne dokaze u obliku mailova, pisama, poruka ili slično sačuvajte ih kao dokaz.

O zlostavljanju na poslu se možete obratiti zaduženima u tvrtki u skladu s Kolektivnim ugovorom, a ako je potrebno obratite se i svom liječniku o svim psihičkim i fizičkim posljedicama koje trpite zbog mobbinga na poslu. Hrvatsko radno zakonodavstvo pruža zaštitu dostojanstva za vrijeme rada, namećući poslodavcu dužnost da zaštiti radnika od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj raste broj sudskih predmeta u kojima radnici traže zaštitu od mobbinga te se preporučuje u slučaju mobbinga na poslu obratiti se pravnoj službi. Iako mobbing nije definiran u legislativi, postoje zakoni koji zabranjuju diskriminaciju, uznemiravanje i reguliraju zaštitu dostojanstva na radnom mjestu.

Opcija je i da osoba koja doživljava mobbing na poslu da otkaz. Radnik za vrijeme prekida rada po ugovoru ima pravo na naknadu plaće, no postoji mogućnost da se sudskom presudom utvrdi da njegovo dostojanstvo nije narušeno te poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade.

Specijaliziranu savjetodavnu pomoć, podršku i edukaciju žrtve mogu potražiti i u udruzi Mobbing, o kojoj više možete doznati na njihovim stranicama.