Fosilizirani ostaci golemog šišmiša koji je prije više od deset milijuna godina živio na Novom Zelandu otkriveni su na Južnom otoku, prenosi u četvrtak BBC.

Zubi i kosti izumrle životinje tri su puta veći od onih u današnjeg prosječnog šišmiša, kažu znanstvenici.

Šišmiš, koji je težo oko 40 grama nije samo letio, nego i hodao na sve četiri noge u potrazi za hranom.

Ostaci su otkriveni u naslagama stijena blizu rudarskog grada St. Bathans starima između 16 i 19 milijuna godina.

Tim međunarodnih arheologa na tom je mjestu istraživao 15 godina. Njihovo otkriće objavljeno je u srijedu u znanstvneom časopisu Scientific Journal.

Šišmiš je nazvan Vulcanops jennyworthyae prema članici istraživačkog tima Jenny Worthy koja je pronašla fosile i Vulkanu, mitološkom rimskom bogu vatre.

Veliki zubi šišmiša upućuju na to da je imao raznoliku prehranu u odnosu na današnje australoazijske srodnike.

“Njegovi specijalizirani zubi i veliko tijelo pokazuju da se hranio različitim stvarima, od biljaka do sitnih kralježnjaka, nešto nalik južnoameričkim rođacima”, rekla je profesorica Sue Hand sa sveučilišta u Novom Južnom Walesu. “Toga nema kod današnjih australoazijskih šišmiša”, dodala je.

Radi se o prvom novom rodu šišmiša koji je dodan na popis novozelandske faune u posljednjih više od 150 godina.

Prije oko 50 milijuna godina to je područje bilo dio južnog superkontinenta Gondwana. No, cijepanjem goleme kopnene mase, hlađenjem klime i rastom ledenog pokrova na Antarktici, australoazijski šišmiši ostali su izolirani od svojih južnoameričkih srodnika.