Više od 40 posto svjetskih termoelektrana na ugljen posluje s gubitkom zbog visokih troškova goriva, a do 2024. godine taj bi se udio mogao približiti razini od 75 posto prema procjenama iz izvješća savjetodavne kompanije Carbon Tracker.
Institucionalni investitori učestalo prodaju udjele u kompanijama koje u proizvodnji energije koriste fosilna goriva zbog rizika gubitka vrijednosti s obzirom na postrožene standarde emisija štetnih spojeva i pojeftinjenje energije iz obnovljivih izvora.
U kompaniji za intelektualne usluge sa sjedištem u Londonu Carbon Tracker (CT) analizirali su profitabilnost 6.685 termoelektrana širom svijeta, koje čine 95 posto ukupnog operativnog kapaciteta i 90 posto kapaciteta u izgradnji.
Analiza je pokazala da 42 posto globalnih kapaciteta termoelektrana već sada nije profitabilno.
Od 2019. godine manji troškovi u sektoru obnovljivih izvora, propisi o onečišćenju zraka i cijene ugljena dodatno će pojačati troškovni pritisak na termoelektrane na ugljen te će do 2040. godine čak 72 posto njih bilježiti negativan novčani tok, procjenjuju u CT-u.
Njihovo izvješće pokazuje i da će do 2030. godine biti jeftinije graditi nova postrojenja pogonjena snagom vjetra i Sunčeve energije nego nastaviti proizvodnju u 96 posto postojećih ili planiranih postrojenja na ugljen.
“Naša analiza pokazuje da najjeftniji energetski sustav bez uporabe ugljena valja smatrati ekonomski neizbježnim, a ne tek tankoćutnim čistim i zelenim rješenjem”, rekao je koautor Carbon Trackerova izvješća Sebastian Ljungwald,.
U nedjelju će se u poljskim Katowicama, gradu koji zbog ugljena i ruda spada među najzagađenije u Europi, sastati 195 predstavnika zemalja kako bi se dogovorila pravila za Pariškog sporazuma o smanjenju emisija ugljičnog dioksida.
Širom svijeta ulažu se napori da se zaustavi globalno zatopljenje pojačanom upotrebom obnovljivih izvora energije i smanjenim sagorijevanjem fosilnih goriva poput ugljena i nafte u proizvodnji energije, ali emisije štetnih plinova još uvijek rastu.
Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz listopada, udio energije dobivene iz ugljena u ukupnoj proizvodnji energije trebalo bi do 2050. smanjiti ispod razine od dva posto kako bi povećanje globalne temperature ostalo unutar sigurnih granica.
Vlade nekoliko gospodarstava ovisnih o ugljenu morat će birati između zatvaranja postrojenja koja koriste ugljen odnosno subvencioniranja proizvodnje ugljena i cijena električne energije s jedne i povećanja cijena energije kako bi proizvodnja iz ugljena bila održiva s druge strane, što bi naštetilo potrošačima i potkopalo konkurentnost, upozoravaju u Carbon Trackeru.
Postupnim napuštanjem ugljena na svjetskoj razini do 2040. godine izbjegao bi se rizik pada vrijednosti imovine za nekih 267 milijardi dolara, ističu autori izvješća.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
