U Hrvatskoj 28 posto djece i adolescenata ima višak kilograma

N1 / Ilustracija

Alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog loše ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodišnjem Izvještaju o stanju djece u svijetu - najmanje jedno od troje djece mlađe od 5 godina, odnosno više od 200 milijuna djece diljem svijeta je ili pothranjeno ili pati od prekomjerne težine.

Gotovo dvoje od troje djece, starosti između 6 mjeseci i 2 godine, ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela.

Takva neadekvatna prehrana može uzrokovati slabi razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i, u mnogim slučajevima, smrt.

Trostruka opasnost od loše prehrane

Izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore ističe da se milijuni djece hrane nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor.

“Moramo promijeniti način na koji shvaćamo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane kod djece. Važno je da djeca jedu dovoljno, no treba im prvenstveno osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu”, kaže Fore.

UNICEF upozorava na trostruku opasnost od loše prehrane: pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu težinu među djecom mlađom od pet godina.

Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate – 149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob, 50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu, 340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo, a 40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Loša ishrana počinje od najranijih dana

Izvještaj upozorava da loša ishrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života.

Primjerice, iako dojenje može spasiti živote, samo je 42 posto djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno, dok se sve veći broj djece hrani nadomjescima za majčino mlijeko.

U svijetu gotovo 45 posto djece između 6 mjeseci i 2 godine ne jede voće ili povrće, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso.

Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane među djecom postaje alarmantan.

Kroz 16 godina udio djece s prekomjernom težinom se udvostručio

Izvještaj pokazuje da 42 posto adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića barem jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu barem jednom tjedno.

Te stope kreću se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom.

Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom težinom se udvostručio, pa danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom težinom, dok je ranije taj omjer bio 1:10.

U odnosu na 1975. godinu, danas deset puta više djevojčica i 12 puta više dječaka te dobne skupine pati od pretilosti.

U svim zemljama članicama OECD-a, osim Japana, i u svim državama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma.

U Hrvatskoj 28 posto djece i adolescenata ima višak kilograma

Hrvatska je u sredini tog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma, a u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine.

Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s prekomjernom težinom, dok su na predzadnjem i zadnjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto).

Od zemalja u susjedstvu, najveći postotak ima Italija (36,9 posto), slijedi Mađarska koja je nešto lošija od Hrvatske (28,5 posto), dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak nešto niži (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto).

Najveći teret loše ishrane snose djeca i adolescenti iz najsiromašnijih i najviše marginaliziranih zajednica. U najsiromašnijim kućanstvima, samo jedno od petero djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast.

Čak i u zemljama s visokim dohotkom, kao što je Velika Britanija, udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom dvostruko je veći u najsiromašnijim područjima nego u najbogatijim područjima, ističe UNICEF.