Iako zvuči senzacionalistički, ovaj naslov zapravo ima znanstvene temelje, budući da je originalni znanstveni rad na tu temu netom objavljen u prestižnom američkom i međunarodnom geoznanstvenom časopisu Geological Society of America Bulletin.
Naime, nakon višegodišnjih specijalističkih geoloških istraživanja i sofisticiranih analiza malih uzoraka stijena (vapnenca) prikupljenih na jednom od najatraktivnijih obalnih lokaliteta na području grada Hvara, međunarodni tim znanstvenika, predvođen Hrvatskim geološkim institutom, odnosno projektom kojeg je većim dijelom financiralo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, pronašao je znanstvene dokaze za prije 13 godina postavljenu hipotezu: da se na tom lokalitetu nalazi vrlo važan i planetarno jedinstveni zapis jedne globalne katastrofe, poznatije kao izumiranje dinosaura na našem planetu, koje se dogodilo na granici krede i paleogena (K-Pg, nekada K-T). Ta granica obilježava kraj mezozoika (doba gmazova), odnosno početak kenozoika (doba sisavaca), a sam događaj i uz njega vezane drastične promjene klime na Zemlji, istrijebili su do tada najopasnije predatore – dinosaure, što je pak omogućilo razvoj sisavaca, pa tako i ljudske vrste.
PROČITAJTE JOŠ
Ovaj važan nalaz potiče na prošireno sagledavanje izravnih posljedica jednog od najrazornijih događaja u geološkoj prošlosti Zemlje koji je u velikoj mjeri utjecao i na razvoj živih bića, ali i na reinterpretaciju paleogeografije područja Jadrana i nekadašnjeg oceana Tetisa (na području današnjeg Mediterana) te njegove povezanosti s Atlantskim oceanom (na području Gibraltara).
“Gotovo je nevjerojatna (višestruka) slučajnost da se upravo u gradu Hvaru, biseru hrvatskog turizma, nalazi zasad jedinstveni karbonatni sediment u kojem smo pronašli dokaze koji upućuju na to da je istaložen iz katastrofalnog tsunamija, najvjerojatnije izazvanog udarom asteroida na području današnjeg Yucatana (Meksiko), koji je ostavio specifične zapise u plitkovodnim karbonatnim naslagama čak i na ovom, oko 10.000 km udaljenom području od udarnog kratera, na tadašnjoj Jadranskoj karbonatnoj platformi”, piše Hrvatski geološki institut.
