Ovi su pioniri svojim izumima zadužili svijet, ali nažalost, izgubili su svoje živote dok su ih testirali. Zahvaljujući njima danas imamo avione, podmornice, transfuziju...
Htio napraviti leteći automobil
Henry Smolinski, inženjer iz SAD-a, htio je izbjeći prometne gužve pa je početkom 70-ih godina izumio “AVE Mizar”. Riječ je o Fordu na koji je montirao krila i propeler Cessne. Pilikom testnog leta 11. rujna 1973. godine otpalo je krilo i Smolinski je poginuo. Planirana proizvodnja je otkazana.
Odijelo za superheroja
Franz Reichelt, porijeklom iz Austrije je početkom 20. stoljeća, došao je na ideju da napravi odijelo za “superheroja”, odnosno odijelo za pilote koje bi im služilo u slučaju opasnosti kao padobran. 4. veljače 1912. godine prezentirao je svoj izum skokom s Eiffelovog toranja i poginuo.
Ubio ga tiskarski stroj
Amerikanac William Bullock je oko 1860. godine napravio izum koji je kasnije pretvoren u tiskarski stroj. 3. travnja 1867. godine tijekom instalacije svojeg stroja u prostorijama “Public Ledgera” u Philadelphiji, zaglavila mu se noga. Umro je kasnije dok su mu liječnici pokušavali amputirati nogu.
Letio, pao i slomio kralježnicu
Otto Lilienthal, njemački inženjer, postao je poznat u svijetu nakon što je prvi uspio slobodno jedriti zrakom. Sve je dokumentirao i u znanstvenim krugovima stvorio je povoljno mišljenje o mogućnosti praktične izgradnje letećih strojeva. Nakon tisuća probnih letova 9. kolovoza 1896. je pao i slomio kralježnicu. Umro je dan kasnije.
U bačvi se supstio niz Nijagarine slapove
Karel Souček, kaskader češko-kanadskog porijekla, je osam godina radio na svojem izumu. U kapsuli koja je zapravo bila samo prilagođena bačva, je Souček preživio pad niz Nijagarine slapove, a onda je 19. siječnja 1985. nagovorio jednu tvrtku da mu financira pad kapsulom s vrha stadiona u Houstonu.
Inženjer umro u borbenoj podmornici
Horace Lawson Hunley, inženjer američke mornarice, sredinom 19. stoljeća imao je cilj napraviti prvu borbenu podmornicu. Podmornica je prošla prvu testnu vožnju. Opet je zaronila 15. listopada 1863. Poginulo je svih devet članova posade, a među njima i Hunley.
Htio je izumiti leteći taksi
Britanac Michael Dacre htio je izumiti leteći taksi. Napravio je “Jetpod Airtaxi”, vozilo za osam ljudi koje je trebalo 2010. krenuti u proizvodnju. No Dacre (53) je 16. kolovoza 2009. pao sa svojom mašinom sjeverno od Kuala Lumpura. Nije preživio pad.
Oluja je na njega srušila svjetionik
Henry Winstanley, britanski trgovac je krajem 17. stoljeća dao napraviti svjetionik kako se njegovi brodovi ne bi više razbijali na stijene Eddystone Rocks kod Cornwalla. No u noći u studenom 1703. godine taj je dio pogodila strašna oluja. Srušila je svjetionik u kojem je bio i Henry. Trgovac je poginuo.
Ubila ju je radijacija
Maria i Pierre Curie otkrili su niz novih elemenata, uključujući radij i polonij, kao i teoriju radioaktivnosti i izolacije radioaktivnih izotopa. Dobili su i Nobelovu nagradu za fiziku. Maria Skłodowska-Curie umrla je 4. srpnja 1934. od aplastične anemije, najvjerojatnije izazvane prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom svojih eksperimenata.
Ubio ga je “zdrav život”
Jim F. Fixx je 70-ih godina prošlog stoljeća Amerikance “zarazio” fitnessom, trčanjem i zdravim životom. No umro je 20. srpnja 1984. godine tijekom trčanja. Imao je 52 godine i doživio je srčani udar. Obdukcija je pokazala da je imao arteriolosklerozu.
Eksplodirao u raketnom vozilu
PROČITAJTE JOŠ
Max Valier, izumitelj iz Austrije, je 20-ih godina prošlog stoljeća bio jedan od pionira u gradnji raketa. Također, volio je brzine i napravio je raketno vozilo “Valier RAK 6”. No poginuo je 17. svibnja 1930. godine dok ga je testirao. Vozilo je eksplodiralo.
Ugušio ga njegov izum
Kemičar Thomas Midgley Jr. ubacio je olovo u gorivo kako bi spriječio lupanje motora. Prodavao je svoj proizvod, a onda se otrovao olovom i morao je mapustiti taj posao. Kasnije je kreirao sustav koji bi pomagao ljudima da ustaju iz kreveta. Sustav je trebao pomagati nepokretnim ljudima, a izumitelj je umro od gušenja u dobi od 55 godina kada se slučajno zapetljao u užad uređaja.
Nije preživio transfuziju
Aleksandar Bogdanov je bio filozof i mislilac, a igrao je s Lenjinom šah. Godine 1926. osnovao je institut jer se zanimao za transfuziju krvi. Nakon što je 11 puta transfuziju pokušao na sebi, bio je oduševljen i vjerovao je da se pomladio. No 12. transfuzija koju je trebao naparaviti u travnju 1928. koštala ga je života. Ni danas se ne zna da li umro od inficirane boćice ili zbog krive krvne gupe, piše 24sata.
