Zbog promjena klime brojne životinjske vrste mijenjanju svoja staništa. Znanstvenici upozoravaju kako bi tropske bolesti koje prenose kukci mogle postati velika opasnost za ljude u Europi. O najezdi tigrastih komaraca i stjenica, bolestima koje šire i edukaciji o temi klimatskih promjena, u emisiji Klimatska budućnost su govorili dr. Ana Klobučar iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, dr. Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice klinike “Fran Mihaljević” i prof. Dubravka Vitali Čepo.
Nakon dugog vrućeg ljeta, i jesen je rekordno topla. Komarcima to, u kombinaciji s vlagom, očito paše. Na stranicama Zavoda za javno zdravstvo stoji: “povećanje prosječnih vrijednosti temperature i veća količina oborina pogoduju razmnožavanju komaraca.”
“To je točno. Cijela ova topla sezona od proljeća do sada je imala jako puno oborina. U petom mjesecu smo imali iznadprosječne količine oborina, što je pogodovalo razvoju poplavnih vrsta komaraca, a onda nam se dogodila i poplava u osmom mjesecu. Nakon poplave u Sloveniji, nama se u Zagrebu izlila Sava pa smo imali u osmom mjesecu generaciju poplavnih komaraca, što nismo zabilježili dugi niz godina. Uz to imamo i vrste koje su urbane i invazivnog tigrastog komarca koji se razmnožava u svim umjetnim leglima u našem okruženju”, objasnila je dr. Klobučar.
“On se razmnožava tijekom cijelog toplog dijela godine i konstantno imamo razvojni ciklus u svim malim vodama”, dodala je.
Osvrnula se i na projekt uvoza 100 tisuća sterilnih mužjaka: “Ove godine smo radili samo pripremnu fazu. Uvezli smo komarce obilježene pigmentima iz Italije, iz laboratorija gdje su uzgojeni i sterilizirani u Zagreb i puštali ih na dvije točke na području Cvjetnog naselja. Cilj nam je bio vidjeti kako će se oni ponašati, odnosno kako su uvjeti transporta utjecali na njih te hoće li oni biti aktivni, hoće li odletjeti i kakvo im je preživljavanje. Ako puštamo sterilne mužjake na određenom području, oni se pare s divljim ženkama iste vrste tog područja i posljedično tome, ženke će stvoriti jaja koje neće donijeti potomstvo.”
Tigrasti komarci prenose i bolesti. Neke od njih su chikungunya groznica i denga groznica, koja nije zaobišla ni Hrvatsku…
“Uglavnom kad se bolesti detektiraju u Hrvatskoj, još uvijek se radi o importiranim slučajevima, dakle o osobama koje su putovale u endemična područja. Ono što je kod nas problem je prvenstveno denga. To je bolest koja je uzrokovana flavivirusima i prenosi se posebno tigrastim komarcem i bolest je koja može imati različitu težinu kliničkih slika. Ona može ići od asimptomatskim slučaje, onih koji su karakterizirani blagim vrućicama do cijelog niza drugih simptoma poput osipa različitih formi, glavobolja i mijalgija”, objasnio je dr. Barušić, dodajući: “Prema podacima u zadnjih desetak godina, uglavnom se radi o importiranim slučajevima. Ako govorimo o denga groznici, to je na godišnjoj razini manje od pet slučajeva.”
Ističe kako je s preventivnog stajališta, najbitnija zaštita od komaraca na sve moguće načine: “Osoba koja ide u endemska mjesta se mora pripremiti, a s cjepivima je uglavnom problem kad se radi o virusima. Za dengu postoji jedno cjepivo koje je licencirano još 2015. godine za određena endemična područja i određene kategorije stanovništva, ali ono još nije primjenjivo u široj upotrebi”, kazao je.
Upitana što se poduzima kada se detektira takva bolest u Hrvatskoj, dr. Klobučar odgovara: “Kao nadležni Zavod, dužni smo žurno poduzeti protuepidemijske mjere. Najprije se obavi epidemiološka obrada gdje se saznaju svi detalji gdje je osoba boravila u vrijeme inkubacije bolesti i obzirom na mjesto gdje se kretala, se provode mjere suzbijanja komaraca. One obuhvaćaju suzbijanje ličinki komaraca u krugu boravka osobe najmanje 200 metara promjera od mjesta boravka na način da se suzbijaju ličinke komaraca u svim pronađenim leglima od vrata do vrata. Pregledavaju se dvorišta i prazne posude s vodom i ako nije moguće isprazniti vodu, stavljaju se sredstva koja izazivaju smrt ličinki.”
“Druga mjera je suzbijanje ličinki u slivnicima, a treća je mjera suzbijanja odraslih, letećih jedinki kako bi se smanjila vjerojatnost da prenesu virus drugoj osobi”, dodala je.
Jedna bolest koja je zabilježena u Hrvatskoj, a prenosi se komarcima je i virus Zapadnog Nila.
“On također ima veliki spektar simptoma. Posebno teški slučajevi su oni koji pogađaju središnji živčani sustav, bilo u formi meningitisa, encifalitisa ili u kombinaciji. Nije samo virus sa svojim patogenim promjenama ograničen na mozak, već na kralježničku moždinu. Neurološki ispadi se prepoznaju kliničkim pregledom pacijenta, a nadopunjuju se aparaturnom obradom”, objašnjava dr. Barušić.
Prof. Vitali Čepo se osvrnula na načine na koje klimatske promjene mogu utjecati na naše zdravlje: “Broj ljudi koji godišnje umru od loše kvalitete zrake samo u Europi je 500.000 slučajeva godišnje. Spominjali smo 2003. i toplinski val kada je umrlo 70.000 ljudi, ali sada sve češće imamo takve pojave. 2022. smo imali preko 60.000 ljudi koji su umrli od direktnih posljedica toplinskog vala. Što se tiče kvalitete zraka, klimatske promjene direktno pogoršavaju kvalitetu zraka. Dobar primjer je formiranje troposferskog ozona, koji je super kad je u stratosferi, ali kad je u troposferi, truje nas i izrazito je opasan.”
Govorila je i o tome što nas čeka u budućnosti po pitanju hrane i vode: “Što se tiče hrane i vode, tu Europa još nije u neposrednoj opasnosti i procjene za stoljeće ovise o stopama emisija. Za vodu je veća opasnost. U Španjolskoj su suše dovele do raseljavanja određenih mjesta, a slični scenarij se predviđa i na mediteranu. Čak i u Hrvatskoj će biti problema s pitkom vodom, pogotovo u Dalmaciji”, kazala je.
“Do 2050. se procjenjuje da bi se generalna proizvodnja hrana ne bi trebala smanjivati ,ali nakon toga će doći do njega, što će biti problem posebno jer ćemo imati 2 milijarde ljudi više”, dodala je.
Posljednjih dana u medijima se puno govori o stjenicama. Dr. Barušić tvrdi kako one nisu prenosnici nikakvih zaraznih bolesti te je glavni problem kod njih intenzivan svrbež koji može biti podloga za komplikacije, a neki pacijenti, kaže, reagiraju s različitim tipovima anafilaktičkih reakcija.
“Stjenice se šire pasivno, najčešće putovanjima. Staništa stjenica su hoteli, moteli i apartmani. Skrivene su u tamnim i mračnim pukotinama i šupljinama i aktivne su isključivo noću. Mi u taj prostor unesemo svoj kofer i stvari i ako su stjenice tamo, one će se zavući u kofer i donijet ćemo ih doma. Klimatske promjene ne utječu značajno na pojavu stjenica”, objasnila je dr. Klobučar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!