Nova generacija cjepiva protiv koronavirusa već je na putu, ali izbora je već ionako mnogo.
Neke zemlje ove jeseni će ponuditi poznate opcije – mRNA i proteinska cjepiva nastala na temelju proteina iz starije verzije koronavirusa kojim je i počela pandemija. Uz njih u opticaj dolaze i nova cjepiva, uključujući mRNA cjepiva koja sadrže proteine i iz starije generacije i od varijante omikron, piše Nature.
Mnoge zemlje nemaju ovaj luksuz biranja. Ali sve te opcije, koje će biti dostupne u različito vrijeme, dovele su do zbunjenosti među građanima koji se pitaju koje cjepivo uzeti i kada. “To su teška pitanja, a ne postoji jedan pravi odgovor”, kaže Kathryn Edwards, pedijatrica i direktorica programa za istraživanje cjepiva u medicinskom centru Vanderbilt na Sveučilištu u Nashvilleu.
Časopis Nature upitao je specijaliste koji dokazi bi mogli pomoći pri odlučivanju.
Što znamo o verzijama cjepiva prilagođenim varijanti omikron?
Relativno malo.
VEZANE VIJESTI
Sredinom kolovoza, Ujedinjeno Kraljevstvo autoriziralo je korištenje takozvanog ‘bivalentnog’ cjepiva koje sadrži sekvence proteina i iz originalne generacije i iz varijante omikron BA.1. Odbor za cijepljenje u toj zemlji ponudio je to cjepivo kao jednu opciju, uz već poznata cjepiva mRNa, za dodatna cijepljenja ove jeseni.
Međutim, BA.1 već su istisnule nove varijante omikrona u mnogim zemljama svijeta, a sada SAD-om i Europom dominiraju varijante BA.4 i BA.5. Zbog toga su američki regulatori izjavili da se nadaju da će moći zaobići cjepiva za varijantu BA.1 i umjesto njih odobriti nova, koja uključuju sekvence proteina iz varijanti BA.4 i BA.5. Očekuje se da će ta cjepiva biti dostupna ove jeseni.
Laboratorijski podaci pokazuju da bivalentna cjepiva za varijantu BA.1 stimuliraju stvaranje antitijela koja neutraliziraju virus – drugim riječima, sprječavaju ga da zarazi stanice domaćina. Iz podataka se daje zaključiti da bi uključivanje sekvenci BA.1 dvostruko pojačalo neutralizaciju omikrona, ali nije jasno kakvu dodatnu zaštitu će to pružiti od bolesti, ako i ikakvu.
Podaci o neutralizaciji za cjepiva sa sekvencama iz podvarijanti BA.4 i BA.5 neće biti dostupni do sredine rujna.
Razočaravajući rezultati bivalentnog cjepiva vjerojatno su rezultat fenomena poznatog pod nazivom “imunološki otisak”, kaže mikrobiolog John Moore sa sveučilišta Weill Cornell Medicine u New Yorku. Dosad je većina populacije ili cijepljena ili preboljela zarazu koronavirusom. Imunološki sustav “treniran” je da se sjeća te varijante, a doza cjepiva, čak i ona s komponentama specifičnim za podvarijante omikrona, pojačat će tu raniju imunološku memoriju. Stupanj reakcije na podvarijantu omikrona bit će relativno malen, kaže Moore.
“Da imamo imunološki naivnu populaciju ljudi koji nisu bili cijepljeni ni zaraženi, apsolutno bi imalo smisla da im se ponudi cjepivo stvoreno konkretno za omikron,” dodaje. “Ali koliko ima ljudi koji nisu niti preboljeli, niti su cijepljeni?”
Ako se sada moram ponovno cijepiti, trebam li primiti obično cjepivo ili pričekati ono za omikron?
U zemljama kao što je SAD, oni koji su treću dozu cjepiva mogli primiti na ljeto morali su donijeti odluku: je li bolje uzeti treću dozu originalnog cjepiva ili pričekati nekoliko mjeseci i uzeti cjepivo za omikron?
Nekoliko liječnika za Nature je izjavilo da bi ta odluka trebala biti osobna. Svatko bi trebao uzeti u obzir spada li u rizičnu skupinu, kakva je stopa zaraze u njihovoj zajednici, i koliko dobro se mogu zaštititi od virusa. “Dosta odluka je individualno;” kaže Meagan Deming, specijalistica za zarazne bolesti na Sveučilištu u Marylandu.
Odluka također ovisi o tome koliko će se morati čekati na cjepivo razvijeno za omikron, dodaje Angela Branche, specijalistica za zarazne bolesti na Sveučilištu u Rochesteru. “Odgovor na to pitanje stalno se mijenja,” kaže Branche. “Da ste me pitali prije dva ili tri mjeseca, rekla bih da imamo još nekoliko mjeseci dok ne dođe cjepivo za omikron, savjetovala bih da se cijepite odmah.” Sada moramo čekati još samo nekih mjesec dana, i Branche je spremnija savjetovati pacijentima koji nisu u rizičnoj skupini da malo pričekaju.
Drugi, pak, tvrde da nema potrebe odgađati novu dozu cjepiva ni tih nekoliko tjedana, i to zato da biste na kraju primili cjepivo koje nije pokazalo neku ozbiljnu prednost nad starijim cjepivima. “Tako je malo potencijalnih prednosti cjepiva za omikron,” kaže Moore. “Čemu čekati, ako se možete cijepiti postojećim cjepivom sada?”
Koliki je period čekanja između dvije doze cjepiva?
Po ovom pitanju stručnjaci se većinom slažu: najbolje je između doza pričekati najmanje četiri mjeseca. Iako nije štetno ranije primiti novu dozu, od toga vjerojatno ne bi bilo previše koristi.
VEZANE VIJESTI
Jedna studija otkrila je da je reakcija antitijela na cijepljenje slabija u ljudi koji su prije primitka cjepiva imali više razine antitijela, u usporedbi s onima koji su imali niže razine prije cijepljenja. To za imunologe nije bilo iznenađenje, kaže autor studije i virusni imunolog Pablo Penaloza-MacMaster sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu. Antitijela u organizmu mogu “očistiti” protein u cjepivu prije nego imunološki sustav stigne ojačati. “Ako cjepiva primite u vrlo kratkom periodu, smanjujete njihov učinak,” kaže on.
Mogu li primiti previše dodatnih doza?
Dokle god doze primate u razumnim intervalima, individualno gledano ne postoji “previše” doza, kaže Moore. Iz perspektive javnog zdravlja, pak, fokusiranje na dijeljenje dodatnih doza apsolutno svima moglo bi smanjiti resurse potrebne onima kojima su dodatne doze najpotrebnije – starijima od 50 i ljudima s već postojećim zdravstvenim problemima.
Dodatne doze mogu značajno smanjiti šanse za razvoj ozbiljne bolesti za te skupine. Koristi dodatnog cijepljenja za mlade ljude bez postojećih zdravstvenih problema manje su izražene, ali moguće je da bi osoba koja je cijepljena nedugo prije zaraze virus mogla brže izbaciti iz tijela – i manje ga širiti okolo – nego netko čija je razina antitijela niža u trenutku zaraze, kaže Penaloza-MacMaster.
Ipak, ta korist nije toliko značajna kao ona koju će imati ljudi u rizičnim skupinama, upozorava Moore. “Benefiti za mlađe od 50 nisu toliko sigurni,” kaže. “To bi, iz perspektive javnog zdravlja, mogao biti slabiji prioritet.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!