Reputacija Rusije kao velike vojne sile je narušena, a nakon posljednjih ozbiljnih prijetnji, stručnjaci i analitičari sve više raspravljaju o tome hoće li ruski predsjednik Vladimir Putin doista upotrijebiti nuklearno oružje.
Svaki veći ruski neuspjeh pokreće žestoku globalnu raspravu o tome hoće li Putin pribjeći uporabi taktičkog nuklearnog oružja kako bi preokrenuo tijek rata i ponovno prikazao Rusiju kao veliku silu, a ne kao poniženog diva.
Što je taktičko nuklearno oružje?
Taktičke nuklearne bojeve glave stvorene su kako bi vojnim zapovjednicima dale veću fleksibilnost na bojnom polju. Sredinom 1950-ih, dok su se gradile i testirale snažnije termonuklearne bombe, vojni planeri su smatrali da bi manje oružje s kraćim dometom bilo korisnije u “taktičkim” ili vojnim situacijama, piše Al Jazeera.
Moderne bojne glave imaju varijabilnu “pozivnu” snagu, što znači da operater može odrediti njihovu eksplozivnu snagu, a taktičko oružje može biti bilo koje snage od djelića kilotona do 50 kilotona.
Jedna kilotona po snazi je jednaka tisuću tona visoko-eksplozivnog TNT-a. Da bi se stvorila predodžba o stvarnoj snazi, treba reći da je oružje koje je uništilo Hirošimu bilo je otprilike 15 kilotona.
Nuklearno oružje ima nekoliko smrtonosnih aspekata. Toplina od eksplozije može biti toplija od površine sunca, ogromna snaga koju oslobađa oružje proizvodi nevjerojatno snažan val eksplozije koji uništava sve na svom putu prema van do nekoliko kilometara.
Što bi se dogodilo nakon eksplozije?
Prilikom detonacije, intenzivna eksplozija zračenja ubit će sve žive organizme u blizini, a radioaktivne čestice će zatrovati tlo desecima kilometara od zone eksplozije, stvarajući pritom smrtonosni pokrov koji može smrtonosan tjednima, pa čak i mjesecima kasnije.
Jedno taktičko nuklearno oružje moglo bi uništiti aerodrom, luku, koncentriranu skupinu trupa i tenkova ili skladište za opskrbu. Mogu se isporučivati zrakoplovima, balističkim i krstarećim raketama, a neki se čak mogu ispaliti iz topništva.
Nijedna država još nije prekršila sedam desetljeća dug tabu o upotrebi nukleranog oružja, od uništenja Nagasakija 1945.
Iako su zalihe nuklearnog oružja znatno manje nego tijekom Hladnog rata, još uvijek su dovoljno velike da mogu uništiti većinu čovječanstva u nekoliko sati.
Većina analitičara i političara pribojava se da bi upotreba taktičkog nuklearnog oružja na bojnom polju dovelo do eskalacije i uporabe strateškog nuklearnog oružja, a samim tim i uništenja civilizacije.
Treba navesti i da bi korištenje nuklearnog oružja vjerojatno dovelo do užasnog odgovora protivničke strane. Upravo taj strah da će naše uništenje biti uzajamno držao je vojske pod kontrolom tijekom Hladnog rata sve do danas.
Ali, ako je nuklearno oružje tako grozno, zašto ga uopće koristiti?
Rusija – između čekića i nakovnja
Reputacija Rusije kao velike sile je uvelike narušena, a njena vojska se pokazala kao izuzetno nesposobna i metodički brutalna. Ruske oružane snage pretrpjele su značajne poraze – najprije kod Kijeva a potom i nakon snažne ukrajinske ofenzive na istoku. Uz brojne druge gubitke, jedan od najvećih jest i gubitak ruskog ratnog broda Moskve.
Ovo je katastrofalno naslijeđe Rusije u dosadašnjem sukobu. Predsjedniku Putinu preostaje malo izbora osim da prizna poraz.
Poziv 300.000 ruskih rezervista, psihološki šok za Ruse i prvi takav poziv nakon Drugog svjetskog rata, još se nije osjetio na ratištima u Ukrajini. Treba napomenuti da su i ukrajinske snage iscrpljene nakon mjeseci borbe, ali ukrajinska vojska je naučila važne lekcije ratovanja u 21. stoljeću, dok je Rusija još uvijek zaglavljena u prošlosti.
Tri moguća scenarija
Al Jazeera navodi da postoje tri moguća scenarija ako Rusija odluči upotrijebiti nuklearno oružje.
Prvi, i možda najmanje vjerojatan, je stvarni nuklearni udar protiv očitog vojnog cilja na ukrajinskom tlu. Bilo bi to na nekom relativno nenaseljenom dijelu u nastojanju da se smanji širenje radijacije. Ne samo da bi to bilo relativno neučinkovito s obzirom na raspršenu prirodu ukrajinskih snaga, već bi vjerojatno moglo pozvati na odmazdu od strane SAD-a i NATO saveza.
Drugi scenarij bila bi demonstracija iznad Crnog mora u međunarodnim vodama. Iako bi i u tom slučaju došlo do značajnog zagađenja i također bi bio rizičan potez, ne bi bio okidač koji bi prisilio NATO na odgovor.
Treći scenarij je možda i najvjerojatniji – uporaba bilo kojeg ruskog nuklearnog oružja bila bi provođenje testa na ruskom tlu, na jednom od starih sovjetskih nuklearnih poligona na sjeveru, poput Nove Zemlje. Iako krši Ugovor o zabrani testiranja nuklearnog oružja u atmosferi, malo je vjerojatno da će izazvati vojni odgovor NATO-a.
Takav bi test podsjetio svijet da Rusija ima na raspolaganju i drugo zastrašujuće oružje i da je odlučna upotrijebiti ga ako se Rusiji ne dopusti da se izvuče iz ovog sukoba na način na koji neće biti prikazan kao poraz.
Kolika je vjerojatnost da Rusija upotrijebi nuklearno oružje? Iako je još uvijek niska, po prvi put u desetljećima vjerojatnost nije jednaka nuli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare