Nema i neće biti bilateralnih pregovora o pitanju granica s Hrvatskom, već se samo poslije odluke Arbitražnog suda može s Hrvatskom pregovarati bilateralno, ali isključivo o provedbi te odluke, rekao je predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez u intervjuu za N1 televiziju.
U Sloveniji bi se danas trebalo odlučivati o zakonu kojeg se naziva “lex Mercator”. Kakav je vaš stav?
Danas ćemo se baviti tim pitanjem, prijedlog je pripremljen i danas odlučujemo o dopuni dnevnog reda, a idući bi tjedan trebao ići u raspravu.
Kakav je stav oko donošenja tog zakona, i u Sloveniji kao i u Hrvatskoj oko donošenja “lex Agrokor” ima mnogo onih koji propituju takav postupak, krši li on slovenski Ustav?
Mislim da se poštuje sve što treba, nisam ustavnopravni stručnjak, ocjenu će donijeti stručnjaci, ali postoji i politička dimenzija u smislu nadzora koja ne onemogućuje vlasnički dio i mi žellimo zaštiti radna mjesta i dobavljače kao što je i Hrvatska, kako mislim, htjela zaštiti svoje dobavljače. Mislim da je to pitanje gdje politika mora zauzeti stajališta.
Dug je velik, govori se o 500 milijuna eura, brine li vas da se taj novac neće vratiti?
Zabrinuti smo iznosom, ali kod nas je korporativno upravljanje odvojeno od neposrednog upliva politike. Važan je nadzor ako bude prihvaćen takav zakon i očekujemo oštru raspravu oko konačnog izgleda zakona.
Kada govorimo položaju Mercatora u Sloveniji, kolika je njegova važnost, smatra li ju se i dalje slovenskom kompanijom?
Neovisno o vlasništvu je to slovenska firma i tako je i treba gledati. Vlasništvo nije najvažnija stvar, važna su radna mjesta, financije, a kad se to gleda, onda se vidi njezinu važnost.
Jeste li razgovarali ili imali kakav susret s hrvatskim predsjednikom parlamenta Božom Petrovom? Puno je pitanja otvorenih između dvije zemlje.
Imali smo kontakt na sastanku predsjednika parlamenata koje organizira EU. Kontakt postoji, imamo obojica dobar položaj.
Odnose Hrvatske i Slovenije opterećuje razgraničenje, a jedno od otvorenih pitanja je i arbitraža. Kako smatrate da će se tu razvijati stvari, poznat je stav Hrvatske i Sabora o tom pitanju.
Mi smatramo da po odluci arbitražnog postupka za koji očekujemo da se on nastavlja i očekujemo odluku koju ćemo i izvršiti, kao i sudjelovanje hrvatske strane, treba razgovarati. Bilo je to jedno od rijetkih pitanja koje smo uspjeli riješiiti, a važno je odrediti granicu što je predmet spora oko kojega očekujemo odluku. Mi smo vezani odlukama našega parlamenta.
Za Sloveniju, dakle, nema bilateralnih razgovora prije odluke o arbitraži?
Nema i neće biti bilateralnih pregovora o pitanju granica s Hrvatskom, već se samo poslije odluke Arbitražnog suda može s Hrvatskom pregovarati bilateralno, ali isključivo o provedbi te odluke.
Otvoren problem ovih dana su i ogromne gužve na granicama. Kakvo rješenje vidite?
Hrvatska je kandidatkinja za Schengen i u drugačijem je položaju od Slovenije. Pravila su određena, čini mi se da bi cijelo zakonodavstvo trebalo bolje prilagoditi. Riječ je o sigurnosnom pitanju koje EU pokušava riješiti. Ni to se neće moći bilateralno riješiti. EU mora naći trajno rješenje.
U hrvatskoj javnosti postoji dojam da je riječ o pritisku Slovenije zbog arbitraže i pitanja granice pri čemu se podsjeća na izjavu ministra Karla Erjavca.
Neću komentirati njegovu izjavu jer smatram da nije bila u cjelini prenesena. Smatram da nije bila riječ o tome. EU i njezine institucije traže što bolje načine osiguranja i moraju naći rješenje oko pitanja sigurnosti koja neće otežavati svakodenvni život.
Bojite li se da bi zbog događaja u Siriji i Turskoj moglo doći do novoga izbjegličkog vala?
Iskreno vjerujem da do toga neće doći i da će svi akteri biti realni. Poveznice Turske s EU su brojne i Turska se suočava s brojnim unutarnjim teškoćama, no nadamo se da će se sve riješiti, a i Slovenija ima partnerske odnose s Turskom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
