Gost Novog dana bio je bivši slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel, koji je govorio o donošenju lex Mercatora, ali i o arbitraži o granici i šengenskom protokolu.
Jeste li ovih dana putovali iz Slovenije u Hrvatsku, čekalo se satima. Koje je rješenje da se problemi srede prije turističke sezone?
“Moram reći da moji stavovi neće biti isto kao i slovenske vlade. Što se tiče šengenske granice mislim da je ona vrijednost koju treba čuvati. Što se tiče čekanja, tu mislim da se radi o nesposobnosti onih koji organiziraju prijelaz. Pisao sam o tome da na londonskom aerodromu tamo svaki dan prijeđe više od 100 tisuća ljudi, ali sve teče glatko, a kod nas je problem da nisu bili sposobni organizirati više šaltera. Mislim da se radi o tehničkom problemu. Šengen nije pod pitanjem, slovenska vlada napravila je niz grešaka već 2015. kada je popustila, pustila da prolaze tisuće i tisuće ljudi bez kontrole i pregleda. Šengen treba čuvati, sad jedno važno pitanje za našu vlast je li ona zainteresirana da Hrvatska čim prije uđe u šengensku zonu.”
Je li zainteresirana?
“S jedne strane je interes, a s druge ima ljudi koji misli iskoristiti potporu Hrvatskoj da se nešto kompenzira.”
VEZANE VIJESTI
Karl Erjavec je pred nekoliko mjeseci upozorio Hrvatsku “vidjet ćete kad počne sezona”. Je li govorio o ovim gužvama na granicama? Nije li ovo politički pritisak na Hrvatsku?
“Gospodin Erjavec priča puno, često i previše. Mislim da se ne radi o vezi između gužve na granicama i te tobožnje izjave. Mislim da će se u slovenskim vladajućim krugovima postaviti pitanje kako reagirati kad dođe do odluge na arbitraži u Haagu. Neki po mom mišljenju naivno očekuju da će odluka ugoditi slovenskom stajalištu. Nisam siguran da će se to dogoditi. S druge strane sam nesretan jer čujem da Hrvatska neće poštivati odluku arbitraže.”
Hrvatska je donijela odluku da izlazi iz arbitraže jer je Slovenija utjecala na odluku. Je li arbitraža po Vama u ovom trenutku nepostojeća?
“Mislim da ovi razgovori između suca i odvjetnice nisu utjecali na odlučivanje u Haagu. Drugo, mislim da s obzirom na ove izjave hrvatske strane moramo biti skeptični oko efikasnosti i realnosti te odluke, ali rijetko tko postavlja pitanje kako su naši prijatelji Hrvati došli do ovih podataka, informacija… Nitko ne postavlja pitanje kako je moguće da netko izvana prisluškuje razgovore.”
Kada govorimo o odnosima dviju zemalja, Andrej Plenković tvrdi da je jedini način za rješavanje problema bilateralni dijalog. Zašto on već 20 godina ne uspijeva?
“Što ja znam… U povijesti, Slovenci i Hrvati su bili tijesno vezani jedni za druge i mnogi Slovenci još danas vide Hrvate kao jedan neophodni dio nekog nacionalnog projekta i teško im je razumjeti Hrvatsku kao nezavisnu državu.”
Želite reći da je povijesno Hrvatska pripadala nekom slovenskom korpusu?
“Ne, Slovenci su pripadali jednom hrvatskom projektu. Mislim da ovi stereotipi, povijesne priče još uvijek djeluju na neki način. Mislim da bismo se i jedni i drugi trebali otarasiti tih stereotipa i početi razgovarati sa stajališta interesa. Kakav je interes Hrvatske da ima loše odnose sa Slovenijom? Nikakav. Isto vrijedi i obratno. Trebamo razvijati odnose kakve imaju skandinavske zemlje.”
Kako će dvojica premijera, Miro Cerar i Andrej Plenković riješiti te probleme?
“Nemam stopostotno uvjerenje u psposobnost Cerara. Plenković mi je, priznam, simpatičan. Ali nisam siguran da će njih dvojica biti sposobni nešto riješiti. Postavlja se pitanje vjerodostojnosti. Potpisali smo mnoge sporazume koji se na kraju nisu primijenili. Što prije moramo prevazići ove situacije.
EU je u krizi i mislim da u ovim vremenima moramo surađivati, naći zajendičke koncepte i ideje koji bi mogli izvući EU iz krize. Mi smo osuđeni da surađujemo.””
Kako vidite problem Mercatora? Slovenija bi danas trebala donijeti takozvani lex Mercator.
“Čini mi se to lošom politikom. Mislim da ekonomiju treba pustiti vlasnicima i da se država mora što manje uplitati u ekonomiju. To važi i za Hrvatsku i za Sloveniju. Bio sam začuđen kad sam saznao za preuzimanje Mercatora jer on je meni važio kao jako poduzeće koje je svugdje po bivšoj Jugoslaviji otvaralo trgovine, ja sam očekivao da će Mercator kupiti Agrokor, a ne obratno. Vidjeli smo sada da ni Agrokor nije nešto dobio. Imali smo neke iluzije, kako u vezi s funkcioniranjem jedne kapitalističke EU, tu ima velika konkurencija i naši se nisu prilagodili i bojim se da se ni Hrvatska nije prilagodila europskoj konkurenciji.”
Koji bi bio Vaš savjet iskusnog, ako iskusnog diplomata?
“To nije kratko pitanje… Treba pričekati što će reći Haag.”
Ali Hrvatska je rekla da on više za nju ne postoji?
“Ne može Hrvatska reći da ne postoji. Znate da u međunarodnim odnosima, on je iznad nacionalnih odluka. Trebamo i jedni i drugi poštivati neki europski red. Ne znam kakva će odluka biti, ali treba poštivati što će se tamo odlučiti. Kad će to proći onda treba sjesti i mirno se dogovoriti kako to na neki način upotrijebiti. Nema drugog rješenja, nego da sjednemo i razgovaramo kao prijatelji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
