Suci Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, koji treba dovršiti procese započete pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, suočeni su s prijedlogom da tijekom prizivnog postupka u procesu protiv ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića razmotre argumente u prilog njegove obrane koje im ponudi - umjetna inteligencija.
Kako je u četvrtak prenijela Balkanska istraživačka mreža (BIRN), portal specijaliziran za praćenje sudskih postupaka pred ICTY-em i MICT-om, dvoje britanskih profesora zatražilo je da u prizivnom postupku iznesu analizu napravljenu uporabom umjetne inteligencije.
Analiza bi se odnosila na umišljaj vezan za počinjenje genocida u Srebrenici.
Profesori Yvonne McDermott Rees i Federico Cerutti, kako navodi BIRN, zatražili su da im se dodijeli status “prijatelja suda” u prizivnom postupku na suđenju Karadžiću, koji je prvostupanjskom presudom pred ICTY-em osuđen na 40 godina zatvora zbog ratnih zločina u BiH, uključujući genocid u Srebrenici.
BIRN ne navodi potankosti o predlagateljima ovog pristupa bez presedana u sudskoj praksi, a na internetu je moguće naći podatak kako je McDermott od 2017. angažirana kao profesor iz područja prava na sveučilištu Swansea te kako joj je uža specijalnost međunarodno kazneno pravo.
VEZANE VIJESTI
Za Ceruttija je pak dostupan podatak vezan za sveučilište u Aberdeenu kako se bavi umjetnom inteligencijom.
Kako se navodi u njihovu zahtjevu MICT-u, oni su sudu zapravo ponudili svoju analizu Karadžićeve prvostupanjske presude u novom računalnom programu zvanom CISpaces, koji “implementira teoriju argumentacije kroz umjetnu inteligenciju”.
Analiza se bavi zaključcima prvostupanjskog vijeća u odnosu na Karadžićev umišljaj da počini genocid u Srebrenici 1995. godine.
McDermott Rees je za BIRN kazala kako je predmet “Karadžić” odabran jer su “zaključci prvostupanjske presude o umišljaju za počinjenje genocida kritizirani u akademskim krugovima”.
“Mi smo željeli pomoći prizivnom vijeću pri odlučivanju o tome je li prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je donijelo svoje zaključke, tako što ćemo ogoliti dokaze koji upućuju na te zaključke i naglasiti na što pojedini dokazi upućuju”, objašnjenje je McDermott Rees.
U biti je riječ o izdvajanju ključnih činjeničnih zaključaka prvostupanjskog vijeća u vezi sa Srebrenicom, a zatim i veze koje je to vijeće pravilo između trenutaka kada je Karadžić saznao za određene činjenice i zbivanja na terenu, a sve s nakanom pobijanja prvostupanjske presude.
“Set argumenata koji su navedeni u analizi služi kao osnova za navod da je Karadžić bio aktivno uključen u nadzor ubojstava muškaraca i dječaka nakon 13. srpnja, no za svaki doneseni zaključak vijeća koji bi podržao ovakav navod nedostaju ili ključne premise ili bar na jedno značajno pitanje nije eksplicitno odgovoreno”, stoji u ponuđenoj analizi iako McDermott Rees i Cerutti tvrde kako je njihova zadaća “samo iskazati logički slijed”, a pravorijek prepustiti sudu.
Haška tužiteljica Laurel Baig usprotivila se izlaganju ove analize u prizivnom postupku na suđenju Karadžiću s temeljnim argumentom kako predlagatelji predstavljajući se kao potencijalni “prijatelji suda” zapravo žele suditi o stajalištima prvostupanjskog vijeća.
Tužiteljica je također istaknula kako nije jasan način funkcioniranja programa CISpaces, odnosno li je taj program sam od sebe izvukao ključne činjenice i zaključke, ili su to uradili autori.
Javno iznošenje žalbi na presudu Karadžiću pred MICT-om zakazano je za 23. i 24. travnja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
