SIP bezuspješno pokušava provesti rezultate izbora u BiH

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine u četvrtak je još jednom bezuspješno pokušalo riješiti gorući problem konačne provedbe rezultata izbora održanih 7. listopada, a sjednica održana u Sarajevu završena je na rubu otvorene svađe među članovima tog tijela.

SIP je na redovitoj sjednici na dnevnom redu imao točku posvećenu odluci o raspodjeli mandata u Domu naroda parlamenta Federacije BiH, što je od ključnog značenja za uspostavu izvršne vlasti u Federaciji BiH te zakonodavne na razini države.

Problem popune tog doma nastao je nakon pravorijeka Ustavnog suda BiH iz 2016., koji je proglasio neustavnom odredbu Izbornog zakona BiH po kojoj se iz svake županije unutar FBiH bira barem po jedan zastupnik u federalni Dom naroda iz reda svakog konstitutivnog naroda.

U izbornom zakonu BiH stoji i odredba kako je broj zastupnika-izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog tijela svake županije razmjeran broju stanovnika te županije prema posljednjem popisu stanovništva. Središnje izborno povjerenstvo je ono koje nakon svakog popisa određuje broj zastupnika- izaslanika koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih.

Problem nastao presudom Ustavnog suda BiH trebao je riješiti državni parlament, no on to nikada nije učinio jer nije bilo političke suglasnosti pa je sada taj vrući krumpir prebačen SIP-u, a njegovi su članovi na potpuno suprotstavljenim stajalištima što učiniti.

Spor oko pravne osnove i popisa stanovništva kao temelja za raspodjelu mandata

Neki traže striktnu provedbu odredbi Izbornog zakona kako je redefiniran sukladno pravorijeku Ustavnog suda, dok se drugi pozivaju na odredbe Ustava FBiH, koje i dalje obvezuju na biranje predstavnika svakog naroda iz svake županije.

Sporno je i to hoće li se pri raspodjeli mandata u Domu naroda primjenjivati kriteriji koji proistječu iz posljednjeg popisa stanovništva provedenog 2013. godine, kako to predviđa državni izborni zakon, ili pak onog iz 1991., s obzirom da Ustav FBiH opet predviđa popunu tijela vlasti sukladno tom popisu sve dok se ne proglasi završenom provedba Aneksa VII Daytonskog sporazuma koja jamči pravo povratka svih prognanih i izbjeglih u prijeratna mjesta stanovanja.

Predsjednik SIP-a Branko Petrić kazao je kako je jasno da je posljednji popis proveden 2013. godine i po njemu bi trebalo i raditi bez obzira na različita mišljenja pa i pritiske.

“Mi se ne obaziremo na nečije želje, prijetnje i galamu”, kazao je Petrić, koji je inzistirao da SIP donese odgovarajuću odluku bez obzira na “medijski linč i prijetnje”, a oni koji su nezadovoljni mogu se žaliti sudovima.

Članica SIP-a iz reda ostalih Irena Hadžiabdić upozorila je kako je SIP doveden u nemoguću situaciju pa sada ima izbor ili donijeti očekivanu odluku o raspodjeli mandata ili ne raditi ništa i sve vratiti Parlamentu BiH, ali i u jednom i u drugom slučaju, kako je ustvrdila, prijeti opći kaos.

“Vrtimo se u krugu”, kazala je Hadžiabdić upozoravajući kako se zbog pritisaka kojima je izložen SIP čak i ljudi u stručnoj službi boje raditi svoj posao. Dodala je kako i međunarodna zajednica daje različite smjernice, jer Ured visokog predstavnika (OHR) sugerira kako treba primijeniti popis iz 1991., a Venecijanska komisija, stručno tijelo Vijeća Europe, daje potpuno drugačije mišljenje.

Prijepori se nastavljaju, odluka najavljena za drugi tjedan

Hrvatski član SIP-a Stjepan Mikić predložio je razmatranje tri moguće varijante raspodjele mandata uz usporedbu s rezultatima iz posljednjeg popisa stanovništva po županijama.

“Nije korektno što se na nas baca drvlje i kamenje i optužuje nas se da smo nečiji igrači. Mi samo provodimo zakon”, kazao je Mikić. Podsjetio je kako je većina članova SIP-a ranije kazala da je kriterij popis iz 2013. pa sada samo ostaje ići tim tragom i raspodijeliti mandate sukladno zakonskim odredbama odnosno presudi Ustavnog suda BiH.

I njegov kolega Vlado Rogić je na stajalištu kako je odnos prema SIP-u “katastrofalan”, što vidi kao ogroman problem. Presudu Ustavnog suda BiH, kazao je Rogić, mora se bezuvjetno poštovati i provesti, a tome valja prilagoditi sve zakone i propise u odredbama koje su protivne sudskom pravorijeku.

Bošnjački član SIP-a Ahmet Šantić inzistirao je tvrdnji kako sporni članak 10.12 izbornog zakona, bez obzira na pravorijek Ustavnog suda, i dalje sadržava odredbu o biranju predstavnika svakog konstitutivnog naroda iz svake županije pa bi logična bila odluka o raspodjeli mandata tim tragom. “Ne može biti nula, mora biti najmanje jedan”, bio je izričit Šantić.

Bošnjački član SIP-a Suad Arnautović je predložio dopunu članka po kojemu bi se “izuzetno i jednokratno” odredila raspodjela mandata samo u ovom izbornom ciklusu, uz precizan izračun, a sve drugo bi rješavao parlament u idućim godinama do novih izbora. “Naš je posao privesti ove izbore kraju i to je završena priča”, kazao je Arnautović koji je tražio da se odmah glasuje o raspodjeli mandata po njegovom prijedlogu koji je na tragu popisa iz 1991. godine.

S tim ipak nisu bili suglasni drugi članovi SIP-a tražeći dodatno vrijeme za analize, a Rogić je Arnautoviću predbacio da pokušava stvari prelomiti na neprimjeren način i proizvoljno tumačiti presudu Ustavnog suda.

Arnautović mu je pak odgovorio konstatacijom kako je dizajniranje ustavno-pravnog poretka u Federaciji BiH dio ovlasti koje pripadaju isključivo entitetima, uz napomenu “da mu ne drži lekcije”.

Članovi SIP-a na kraju su se usuglasili kako će tražiti dodatne statističke pokazatelje i analize učinaka različitih verzija raspodjele mandata, uz plan da konačnu odluku pokušaju donijeti idućeg tjedna.

Bez uspostave Doma naroda, koji broji 58 zastupnika, nije moguće izabrati predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH niti izabrati vladu tog entiteta kao ni formirati Dom naroda parlamenta BiH, koji mora potvrditi sve zakone na državnoj razini.

Pravna i politička borba oko dodjele mandata u federalnom Domu naroda u biti se svodi na pitanje hoće li apsolutnu većinu od 17 članova u hrvatskom klubu imati HDZ BIH ili će pak dio hrvatskih zastupnika biti i iz multietničkih stranaka, koji bi sa šest mandata odnosno jednom trećinom glasova u klubu stekli mogućnost predlagati odluke i imenovanja protivna HDZ-ovim.