Pahor: Arbitražni sporazum nema alternativu

Regija 30. srp 201518:52 > 18:55
Ilustracija

Slovenski predsjednik Borut Pahor koji je 2009. kao premijer Slovenije potpisao arbitražni sporazum s tadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor u četvrtak je rekao kako sporazum nema alternative te da bi traženje novih puteva značilo povratak staroj praksi nepovjerenja i nesporazuma među državama.

“Arbitražni sporazum nema bolje alternative”, rekao je Pahor u posebnoj izjavi za slovenske medije, uoči šeste godišnjice hrvatsko-slovenskog susreta u Trakošćanu kada su Pahor i Kosor dogovorili arbitražni sporazum. U suprotnom bi se slučaju pokrenuo “proces negativne spirale”.

“Bio bi to proces negativne spirale s nepredvidljivim i neželjenim posljedicama, ne samo po bilateralne odnose, već i za mir i stabilnost u ovom dijelu Europe”, rekao je Pahor.

On je naglasio da su 2009. odnosi Hrvatske i Slovenije, pred sklapanje tog sporazuma, bili na “najnižoj razini, te da su nakon teških pregovora on i hrvatska premijerka uspostavili povjerenje i sporazum koji je osnova za rješenje otvorenog graničnog pitanja”.

“Sporazum je omogućio mir, sigurnost i dobrosusjedstvo, ali i prijateljstvo Slovenije i Hrvatske, a bit prijateljstva je da jedan drugome pomažemo i podupiremo se”, naveo je Pahor, dodavši da govori kao iskusan političar i predsjednik države, ali i kao čovjek.

Predsjednik slovenskog parlamenta Milan Brglez izjavio je popodne za Slovensku televiziju da se nada da će uskoro biti uspostavljena komunikacija s Hrvatskom, kako bi se riješio nastali spor oko arbitraže i nastavila međusobna suradnja.

Europska komisija nema mehanizam prisile da Hrvatska odustane od izlaska iz arbitraže, no nadam se da će uskoro biti uspostavljena komunikacija kako bi se spor riješio i nastavila suradnja, rekao je Brglez u vezi odluke hrvatske vlade da pokrene prekid arbitraže.

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u srijedu da arbitražu treba nastaviti i da je Slovenija imenovanjem novog arbitra otklonila sve prepreke za nastavak njena rada, dok je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec tu odluku i reakcije Europske komisije nazvao slovenskom diplomatskom pobjedom.