Dok u Srbiji građani koriste dozvoljene, a često i nedozvoljene minuse po tekućim računima za koje im banke računaju kamate po stopama koje idu i do čak 50,57 posto, u Hrvatskoj se proteklih dana vodi polemika oko ukidanja, odnosno smanjenja takozvanog prešutnog minusa, pošto se kamatne stope kreću do, kako navode tamošnji mediji - šokantnih 17,4 posto. Ono što je za Hrvatsku šokantno, za Srbiju je - jeftino, bar u odnosu na trenutne cijene. Jer, od 24 banke u Srbiji samo jedna ove pozajmice odobrava po stopi nižoj od tog postotka.
Ekonomisti ga zovu “vrućim novcem” zato, kažu, i toliko košta. Unatoč tome, građani često posežu za dozvoljenim minusom koji im omogućava da lakše prebrode kratkoročnu potrebu za dodatnim novcem. Problem je kada se ovaj minus ne namiri, već se “vuče” iz mjeseca u mjesec, a novac na kamatu se redovno skida s računa.
Oko 840.000 građana Hrvatske u narednom periodu morat će, bar djelomično, namiriti iznose svojih minusa, ali ne onih dopuštenih, kako se u Hrvatskoj nazivaju pozajmice po tekućim računima za koje se potpisuje ugovor s bankom, već takozvanih – “prešutnih minusa”. Razlog su previsoke kamate koje se, prema navodima Večernjeg lista kreću od 8,11 do spomenutih “šokantnih 17, 4 posto”, ali i veliki iznosi tih minusa koji dosežu vrijednost tri, pa i četiri mjesečne plaće.
VEZANE VIJESTI
Hrvatska udruženja za zaštitu potrošača već najavljuju mogućnost kolektivne tužbe protiv banaka, ali i moguće pregovore o produžetku roka otplate uz niže kamatne stope za ove minuse.
Otplaćujemo više od 18 milijardi dinara
U Srbiji se, na stranici Narodne banke Srbije redovito objavljuju podaci o visinama kamatnih stopa koje banke zaračunavaju na dozvoljene i nedozvoljene minuse.
Ove stope su se u srpnju kretale od minimalnih 9,82 posto koliko zaračunava jedna banka, preko 18,99 posto koliko iznosi prva sljedeća najniža kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu, do čak 36,59 posto koliko iznosi najviša srpanjska kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja. Kod onih nedozvoljenih postoci rastu do maksimalnih srpanjskih – 50,57 posto.
Prema podacima Kreditnog ureda pri Udruženju banaka Srbije za srpanj, u Srbiji 5,57 milijuna građana koristi 8,2 milijuna tekućih računa. Ukupna vrijednost odobrenih dozvoljenih minusa je 42,78 milijardi dinara.
Dalje, prema podacima Narodne banke Srbije, građani su u srpnju ove godine bili u minusu po tekućim računima u ukupnom iznosu od 18,49 milijardi dinara, a prosječna kamatna stopa, na nivou svih banaka bila je 29,18 posto.
“Vruć novac” u Srbiji
Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije, za portal N1 Beograd objašnjava zašto se dozvoljeni minus tretira kao “vruć novac”.
“Ta ‘šokantna’ kamatna stopa u Hrvatskoj rezultat je poslovne politike njihovih banaka u odnosu na zemlju koja je članica EU-a i koja je na putu ulaska u Europsku monetarnu uniju (tzv. euro zonu), što sve čini rizik zemlje kada je u pitanju Hrvatska nižim u odnosu na Srbiju”, navodi profesor Grubišić.
VEZANE VIJESTI
Dozvoljeni minus se, kaže, uvijek tretira kao “vruć novac” i najrizičnija pozajmica iz ugla banke s jako niskim stupnjem zaštite što je čini lako dostupnom.
“Upravo stoga, takva cijena je najviša i građanima se od strane Narodne banke Srbije i stručne javnosti uvijek preporučuje da svoje obaveze refinanciraju na povoljniji način, a to su u prvom redu gotovinski krediti, a svakako su i kreditne kartice značajno povoljniji vid financiranja tekuće potrošnje građana”, navodi.
Banke, kako dodaje, u okviru svoje poslovne politike kalkuliraju s takvim rizikom i zato je ta cijena i najviša.
“Da li je to dobro odmjereno ili je cijena visoka nesrazmjerno preuzetom riziku pitanje je za same banke, a i tu se situacija dosta razlikuje po pitanju već preuzetog rizika (učešća tzv. NPL-ova, problematičnih kredita), kao i nivoa kapitalne adekvatnosti (stabilnosti banke)”, navodi on.
Na pitanje da li i Srbija, po uzoru na Hrvatsku može i treba odrediti maksimalnu dopuštenu kamatu na pozajmice i koliko bi ona trebala iznositi u današnjim uvjetima, Grubišić odgovara da, bez obzira na iskustva iz Hrvatske, nije pristalica miješanja i ograničavanja poslovne politike banaka.
“Pod uvjetom da je ona u skladu s tzv. dobrim poslovnim običajima i zakonskom regulativom. Na samom tržištu je da procjeni koja je to ravnotežna kamatna stopa na ovakve pozajmice, a pri tome se uvijek savetuje da klijenti istraže tržište prije nego donesu odluku“, savjetuje Grubišić.
Srbija, kaže, po veličini jest na razini Hrvatske, ali uz već izrečenu napomenu da je Hrvatska članica EU-a i da uskoro ulazi u euro zonu, što njen rizik zemlje čini nešto nižim nego što je u Srbiji.
Prešutni nije nedozvoljeni
Iako na prvi pogled djeluje da su prešutni minusi u Hrvatskoj isto ono što i nedozvoljeni u Srbiji, ipak nije tako.
I prešutni minus, kao i dopušteni odobrava banka. Razlika je u tome što se za dopušteni potpisuje poseban ugovor, provjerava se kreditna sposobnost, omogućena je otplata na 12 rata i važi ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope koje inače postoji u Hrvatskoj (trenutno je, navodi se, na nivou od maksimalnih 8,11 posto za prekoračenja po tekućem računu).
Prešutne minuse, pak, banke korisnicima u Hrvatskoj omogućavaju bez procjene kreditne sposobnosti, bez primjene ograničenja kamatne stope (zato idu i do 17,4 posto), kao i bez obaveze omogućavanja otplate duga na 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja minusa.
Upravo zato je Hrvatska narodna banka bankama preporučila da do izmjena zakona na prešutna prekoračenja – takozvani minus – primijene ograničenje kamatne stope, smanje iznos minusa, a dužnicima omoguće da ostatak plate na rate. Novi zakon bi, kako se navodi, propisao da budući klijenti koji otvore tekući račun mogu koristiti prešutni minus u maksimalnom iznosu do 1.500 kuna, na rok od 90 dana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!