Švaljek o prešutnom prekoračenju: Banke su u svoju korist iskoristile nejasnoću

Vijesti 03. kol 202117:10 > 20:293 komentara
Izvor: N1

Zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek, gostovala je u Newsroomu gdje je govorila o izmjenama regulative koja bi se odnosila na prešutna prekoračenja te o BDP-u i uvođenju eura.

“HNB je išao temljem određenih indicija, dakle određeni broj građana je uputio prigovore koji su išli na našu adresu, ne velik broj, ali svi su išli u istom smjeru i HNB je odlučio provesti jedno istraživanje i sve banke se se odazvale. Ispostavilo se da velik broj građana s tekućim računima ima i odobreno prekoračenje po računima, njh 70%.

Ispostavio se da se 95% posto odnosi na prešutna prekoračenja. To je interesantan uvid jer je prema Zakonu o kreditiranju dostupne su obje vrste prekoračenja, dopušteno i prešutno no to su dvije vrste prekoračenja. Očito je da, kada se preko 90% prekoračenja odnosi na samo jednu vrstu, su banke odlučile iskoristiti jednu nejasnoću i spojiti u jednu uslugu i to upravo u onu koja ima veću cijenu”, objašnjava.

Ističe i kako je ova informacija gotovo irelevantna svima onima koji za minusom nemaju potrebe. “Mora se reći da su banke redovito obaviještavale potrošače, ali mnogi ljudi to zanemare i banke su to iskoristile u svoju korist”, kaže.

“To se smatra praksom koja je nepoželjna”

“Radi se o tome da prešutno prekoračenje ne podliježe obvezi maksimalne granice za efektivnu kreditnu stopu i banke su tu koristile mogućnost da naplate i naknadu i veću kamatnu stopu. Mi, korisnici, smo dobivali obavijesti, ali nismo obraćali pažnju. To se može smatrati prakrsom koja je nepoželjna. Mi smo odlučili okrenuti izmjenu zakona o kreditiranju koja bi se odnosila na postojeća i nova prešutna prekoračenja.

Kada se radi o postojećima kod njih bi propisali gornju granicu efektivne kamatne stope i tako smanjili cijenu za potrošače i u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja da mogu otplatiti taj iznos na 12 rata. No što se tiče budućih, kod njih bi se primjenjivala druga praksa, ona bi bila limitirana i vremenom i iznosom. Banke bi trebale odrediti koliko bi iznosilo prekoračenje i to je jedan iznos koji bi se koristio u samo specifičnim situacijama. Mi preporučujemo da to bude 1500 kuna”, objasnila je.

Rekla je i kako bi prešutno i dopušteno prekoračenje i dalje bile dvije vrste proizvoda te da bi ovo dopušteno i dalje postojalo kao i dosad. Dodaje i kako su u okružnom pismu bankama izrazili očekivanje da odmah počnu s prilagođavanjem novoj regulativi iako izmjene zakona  još nisu na snazi.

“Kada dobiju ovakvu okružnicu, banke to u pravilu ozbiljno shvate”, kaže.

“Još uvijek živimo u dobu neizvjesnosti”

Što se tiče koronakrize i procjena rasta BDP-a, kaže kako još uvijek živimo u dobu neizvjesnosti te da je HNB za 2021. procijenio rast BDP-a od 6,8%. To su temeljili na pretpostavci prihoda od turizma i kaže kako to trenutno dobro ide.

“S obzirom na to da smo u osnovnom scenariju išli s pretpostavkom da će prihodi od turizma biti otprilike 2/3 onih u 2019., a vidimo da se ostvaruju upravo u takvom iznosu ako ne i više, mogli bismo reći da je prilično velika vjerojatnost da ćemo ispuniti ovu našu projekciju. No neizvjesnosti su i dalje velike, ne znamo kako će se razvijati sojevi i cjepiva i koji su mogući rizici i treba biti oprezan po pitanju budućih kretanja”, upozorava.

Ističe i kako će na rast gospodarstva sigurno utjecati i sredstva iz EU fondova koja će nam sljedećih godina biti na raspolaganju. Naposljetku je govorila i o uvođenju eura te je rekla da je 2023. godina i dalje realan rok. Na pitanje može li se kao u drugim zemlja očekivati i porast plaća ulaskom u eurozonu, kaže:

“Tu, naravno, nema nikakvih pravila ni garancija da će plaće rasti no znamo da je u svim zemljama koje su nakon 2007. godine ušle u eurozonu, došlo do porasta plaća i da je on bio višestruko veći od porasta cijena. Niti u jednoj zemlji se životni standard nije smanjio zbog uvođenja eura”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar