Gost specijalen emisije N1 o referendumu u Velikoj Britaniji o ostanku u EU bio je docent Pravnog fakulteta u Zagrebu, Dario Čepo.
Koliko je hrvatska politika dala interesa temi Brexita?
VEZANE VIJESTI
“Očito da hrvatska politika, a ni medijska javnost nije bila previše zainteresirana za Brexit. Njemačke, francuske i španjolske novine na prvim stranicama ne samo da govore o Brexitu, nego i pišu molbe Englezima da ostanu u EU. Kod nas ništa. To pokazuje jedan zatvoren odnos za pitanja koja nisu vezana za Hrvatsku.”
Je li realan scenarij u kojem bi i Hrvatska osjećala posljedice?
“Moramo voditi računa na broj ljudi na koga se to odnosi. Na većinu građana Hrvatske koji mjesečno jedva spajaju kraj s krajem teško da to može utjecati. Više bi otjecalo na srednji, viši srednji sloj, ali i za poduzetnike koji će imati nešto težu mogućnost plasirati svoje proizvode.”
Kako bi pravno izgledalo razdruživanje Velike Britanije i EU?
“Postoji jedan maleni primjer koji je gotovo nemjerljiv. Kad je Grenland, kao sastavnica Kraljevine Danske, odlučio izaći iz EU-a. To je neusporedivo, ali nam daje naznake. U članku 50. Lisabonskog ugovora stoji da će svi Ugovori u državi koja izlazi vrijediti do maksimalno dvije godine. Grenland je pregovarao tri godine da se razdruži i izađe. Sumnjičav sam da će Britanija uspjeti u to vrijeme riješiti probleme. Ukoliko izađu bit će to nekoliko godina nestabilnost koja će sasvim sigurno utjecati na Veliku Britaniju.”
David Cameron naglašava da je ovo konačna odluka. Može li se neka država vratiti u EU ako izađe?
“Postoji čitav niz teza ili metoda zaplašivanja pa tako i ova. Propisi nigdje ne govore da država nema ponovno pravo aplicirati se za članstvo. Imamo situaciju s Norveškom. Ona je tri puta pokušavala postati članicom, građani su tri puta odbili. Nitko im nije rekao “sada ne možete više”.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
