Godinu dana nakon što je granica Mađarske i Austrija postala točkom fouksa najmasovnijeg izbjegličkog vala od kraja drugog svjetskog rata, vlasti dviju zemalja danas kažu kako situaciju imaju pod kontrolom.
Posebno u svjetlu činjenice da će Austrija za manje od mjesec dana ponoviti svoje predsjedničke izbora na kojima ekstremna desnica može doći na vlast.
Broj ljudi koji ulaze u Europu drastično se smanjio zahvaljujući žicama i ogradama diljem Balkanske rute i krhkom sporazumu Europske Unije i Turske. No, izbjeglice i dalje nalaze načine da ih prođu, riskirajući svoje živote.
‘Stalno su nešto tražili, kucali na naša vrata..’
Vamošabadi i Gyor u Mađarskoj i Nickelsdorf u Austriji, gradići su kroz koje je prošao ili u kojima se zaustavio velik broj izbjeglica. U blizini potonjeg pronađen je kamion u kojem se ugušila 71 osoba. Emocije i mišljenja ondašnjih stanovnika u godinu se dana nisu puno promijenila.
“Migranti su dolazili ovdje, stalno nešto tražili, kucali na naša vrata, radili su i kaos poput onoga na kolodvoru Keleti u Budimpešti, tako da ih više ne želim ovdje”, kaže Zita Samu, stanovnica Gyora.
Političke turbulencije neće se lako smiriti. Nakon rasta radikalne desnice na lokalnim izborima u Njemačkoj, Austriju i Mađarsku 2. listopada očekuju novi izazovi.
Mađari će na referendumu glasati o tome prihvaćaju li ili ne kvote koje je za prihvat izbjeglica odredila Europska Unija.
Austrijanci će na ponovljene predsjedničke izbore, gdje velike šanse za pobjedu ima Norbert Hofer, desničar koji je kampanju gradio na anti-imigrantskoj politici.
Orban plaši građane
“Ako situacija postane mračna i tisuće ponovno počnu dolaziti i lutati našim zajednicama, perspektiva stvaranja dojma da se javni red neće moći održati, dovest će do promjene mišljenja stanovništa. Tako da mislim da ne smijemo dopustiti da se 2015. ponovi”, kaže Hans Peter Doskozil, austrijski ministar obrane.
Kampanja Orbanove vlade traje. Plakati kažu – znate li da su teroristički napad u Parizu izveli migranti.
Izbjeglički val prošle godine pokazao je impotenciju Europske Unije, mijenjajući politički krajolik diljem kontinenta.
Glasanje u zemljama koje su nekada zajedno činile carstvo koje se protezalo od Balkana do Poljske, moglo bi biti dupli udarac Uniji koja se bori s artikulacijom zajedničke vizije i strategije nakon posljedica Brexita.
Više pogledajte u prilogu Ivane Dragičević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.