Deset godina nakon osnivanja, WikiLeaks se može pohvaliti da je u svijetu proširio fenomen zviždača i internetskih platformi za objavu tajnih dokumenata, no ugled portala, već načet pravosudnim problemima svojeg osnivača Juliana Assangea, sve je manji zbog kritika da njime manipuliraju vlade i političke stranke i da ne selektira što će objaviti.

Assange, koji se skriva u Londonu već više od četiri godine kako bi izbjegao kazneni progon u Švedskoj zbog optužbi za silovanje, koje odbacuje kao neutemeljene, obilježit će u utorak desetu godišnjicu registracije svoje domene wikileaks.org, 4. listopada 2006. godine. Trebao bi izići na balkon ekvadorskog veleposlanstva u Londonu u kojem je pronašao utočište i sudjelovati na novinskoj telekonferenciji na kojoj će se u Berlinu okupiti njegovi pristaše.

WikiLeaks je u deset godina objavio više od 10 milijuna dokumenata raznih zviždača. Njegov uspjeh potresao je više vlada, počevši od američke. Među ostalim, razotkrio je kako funkcioniraju Guantanamo i američke vojne operacije u Iraku i Afganistanu. Godine 2010. izazvao je aferu Cablegate objavivši desetke tisuća tajnih diplomatskih depeša američkih misija u inozemstvu, zahvaljujući jednom američkom vojnom analitičaru.

Zadnjih godina, najpoznatiji sljedbenik primjera WikiLeaksa je informatičar Edward Snowden koji je medijima razotkrio razmjere masovnog nadzora elektroničkih komunikacija u svijetu američke tajne službe NSA, uključujući savezničkih političara. Nedavno su izbili i skandali Luxleaks i Panamski dokumenti koji se odnose na poreznu evaziju zahvaljujući radu Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), dok je Greenpeace objavio tajne dokumente o trgovinskim pregovorima između EU-a i SAD-a.

No WikiLeaks je zbog toga izgubio monopol. Snowden, koji se skriva u Rusiji, kao svoj kanal izabrao je tako novine, a mnogi Assangeovi bliski suradnici zadnjih su mu godina okrenuli leđa. Među njima je njemački informatičar Daniel Domscheit-Berg, koji je bio glasnogovornik WikiLeaksa dok ga potkraj 2010. nije napustio optužujući svojeg bivšeg australskog mentora da je “opsjednut vlašću”. “Pridonijeli smo promjeni kulture učinivši zviždače nečim normalnim i uobičajenim”, objašnjava.

No WikiLeaks po njegovu mišljenju plaća zbog svoje tvrdoglavosti da objavljuje dokumente u sirovom obliku, bez selekcije. “Edward Snowden nije se obratio WikiLeaksu, ljudi koji su razotkrili LuxLeaks također i prema tome mislim da ljudi koji danas kontaktiraju WikiLeaks da ga doživljavaju kao alat koji se može instrumentalizirati”, dodaje. Snowden je u srpnju iznio slične kritike kada je WikiLeaks objavio tisuće e-mailova američke Demokratske stranke, uključujući osobne podatke mnogih članova. “Nesklonost prema bilo kakvoj selekciji (dokumenata) je pogreška”, smatra on.

Julian Assange je izložen i kritikama da radi u interesu Rusije, odnosno da reciklira dokumente koje mu šalje Moskva, ili da “navija” za republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa. “Nećemo početi provoditi autocenzuru samo zbog izbora u Sjedinjenim Državama”, odgovara on u razgovoru za Der Spiegel ovaj vikend, ističući da je objavio i dokumente kritične za Vladimira Putina. “Napadi nas čine snažnijima”, uvjerava Assange.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.