Na dnevni red samita Europskog Vijeća, uvrštena je tema o stanju na Zapadnom Balkanu. U nacrtu teksta stoji kako se države moraju uvjeriti u njihovu jasnu europsku perspektivu i potporu, ali ih i upozoriti da se moraju suočiti s bujajućim nacionalizmima, anti-demokratskim tendencijama, korupcijom, švercom ljudi, droga.

U tjednu kada je predsjednik Komisije Juncker objavio nacrt za budućnost Europe koja je na klimavim nogama,  suočena s unutrašnjim izazovima od Brexita, do rasta populizma i migracija, visoka povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini prokrstarila je Zapadnim Balkanom i po povratku zaključila kako postoji rizik da ta regija postane – globalna geopolitička šahovska ploča.

U doba novih transatlantskih odnosa, Europa mora naći emancipiranu poziciju u odnosu na SAD, te vidjeti kakvi će biti odnosi s Moskvom. Upravo Rusiju Unija detektira kao jednog od glavnih destabilizatora na Zapadnom Balkanu.

“Zabrinuti smo pokušajima o reviziji principa Dejtonskog sporazuma. Znamo da neki od naših zapadnih partnera ili okreću glavu od njih ili podržavaju takve pokušaje. No, s njima radimo intenzivno u okviru koji je odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a”, rekao je šef ruske diplomacije Sergej Lavrov.

Uz Rusiju, bilježi se sve veći utjecaj Turske i arapskih zemalja Zaljeva.

Uz to, ostaje i važno pitanje odnosa Srbije i Kosova u takozvanom briselskom paketu pregovora. U nacrtu teksta ipak, nijedna od tih vanjskih država nije imenovana. Države regije poziva se pak na dobrosusjedske odnose.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.