Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić upozorila je u subotu, na rubu sigurnosne konferencije u Muenchenu, da je ukrajinska kriza prerasla u rat i da je pitanje kako se taj rat što prije može okončati.

Pusić je rekla kako se na konferenciji u Muenchenu, najvećem svjetskom sigurnosnom panelu, gotovo u potpunosti govori o Ukrajini “zato jer je ondje stanje sve gore i kriza je prerasla u rat”, odnosima s Rusijom u tom kontekstu te o novoj diplomatskoj inicijativi njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea koji su u posljednjih 48 sati bili u Kijevu i Moskvi.

“U punom smislu govoriti o mirnom rješenju za Ukrajinu mislim da u ovom trenutku nije moguće, jer u Ukrajini je rat. Pitanje je samo kako što prije taj rat okončati i pronaći neko rješenje koje će dovesti do mira i stabilizacije u Ukrajini”, rekla je Pusić.

Naglasila je da sankcije protiv Rusije, posebice kad je riječ o politici Europske unije, nemaju za cilj gospodarsko urušavanje Rusije, nego smirivanje stanja u Ukrajini.

Naoružavanje ili ne

Pusić je rekla i da predstavnici američkog Kongresa, a ne toliko američke izvršne vlasti, zagovaraju pružanje pomoći Ukrajini u naoružanju, dok su Europljani skloniji diplomatskim kanalima rješavanja spora.

To razilaženje izazvalo je i javni prijepor američkih i europskih saveznika u Muenchenu. Agencije javljaju kako je njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila u subotu da pomoć Ukrajini slanjem oružja ne bi riješila krizu u toj zemlji, čime je izazvala oštru reakciju vodećeg američkog senatora Lyndseya Grahama, koji je optužio Berlin da okreće leđa savezniku u nevolji.

Žestoka razmjena mišljenja na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu ukazala je na krhkost translatlantskog konsenzusa kad je riječ o pitanju kako se suočiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u slučaju sukoba na istoku Ukrajine, u kojemu je dosad poginulo više od 5.000 ljudi.

Njemačka je kancelarka u Muenchenu, nakon što se noćas vratila iz Moskve, priznala da je neizvjesna sudbina francusko-njemačkog mirovnog plana što su ga dvije zemlje ovog tjedna predstavile Kijevu i Moskvi. Izričito je međutim odbila ideju da bi slanje oružja Ukrajini, o čemu razmišlja američki predsjednik Barack Obama, pomoglo u rješavanju sukoba.

“Problem je što ne mogu zamisliti situaciju u kojoj bi bolje opremljena Ukrajina vojno uvjerila predsjednika Putina da bi mogao doživjeti vojni poraz”, pojasnila je Merkel.

Govoreći nakon njemačke kancelarke, američki senator, republikanski tvrdolinijaš Lyndsey Graham, pohvalio je Merkel zbog njezina angažmana u ukrajinskoj krizi, ali je i dodao kako je vrijeme da se ona probudi i da shvati stvarnost ruske agresije.

“U konačnici, naši europski prijatelji, to ne funkcionira. Možete ići u Moskvu sve dok vam lice ne poplavi. Oduprite se očitoj laži i opasnosti”, rekao je.

Američki je senator optužio Merkel da odbacujući zahtjeve Kijeva za isporukom oružja okreće leđa ugroženoj demokraciji.

“Točno to činite”, rekao je.

Lavrov proziva Zapad

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji također sudjeluje na muenchenskoj konferenciji, izjavio je kako postoje “dobri razlozi za optimizam” glede uspjeha razgovora Merkel i Hollandea s Putinom.

Lavrov je istodobno u svom govoru žestoko napao Zapad. Optužio je Europu i Sjedinjene Države da su prije godinu dana poduprle “državni udar” protiv svrgnutog ukrajinskog predsjednika i saveznika Moskve Viktora Janukoviča i da zatvaraju oči pred nacionalistima koji prema njegovim riječima namjeravaju etnički očistiti istok Ukrajine.

“Množe se pozivi na Zapadu za potporom militarističkoj politici Kijeva, da se Ukrajinu napuni smrtonosnim oružjem i da ju se učlani u NATO”, rekao je Lavrov. “To stajalište samo će pogoršati ukrajinsku tragediju”, zaključio je.

Francuski predsjednik Hollande, u razgovoru s novinarima u mjestu Tulle u središnjoj Francuskoj, opisao je razgovore s Putinom kao posljednji pokušaj sprječavanja potpunog rata.

Nesloga u redovima zapadnih saveznika kad je riječ o Rusiji izišla je na vidjelo i u nastupu visokog NATO-ova zapovjednika, američkog zrakoplovnog generala Philipa Breedlovea, koji je dao do znanja kako želi da savez razmotri slanje oružja Ukrajini.

“Mislim da ne bismo trebali isključiti mogućnost vojne opcije”, rekao je Breedlove odgovarajući na pitanje podržava li slanje obrambenog oružja ukrajinskoj vojsci u borbi protiv proruskih separatista. Pojasnio da misli na slanje pomoći u oružju.

“Nismo razgovarali o slanju vojnika na teren”, dodao je.

Nakon govora u Muenchenu, Merkel je razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom, a u nedjelju bi trebala otputovati u Washington gdje će razgovarati s američkim predsjednikom Barackom Obamom.

Biden proziva Putina

Američki potpredsjednik Joe Biden pozvao je u subotu Vladimira Putina da svoju dobru volju u ukrajinskoj krizi potvrdi “djelima a ne riječima”.

Svaki budući dogovor “ocjenjivat će se djelima koje Rusija bude poduzimala na terenu, a ne papirima koje bude potpisivala (…) Predsjednik Putin je prečesto obećavao mir, a slao je tenkove, vojnike i oružje”, rekao je na Muenchenskoj konferenciji o sigurnosti.

Biden je, ne očitujući se izravno o dopremi oružja Kijevu, istaknuo da se središnja vlast ima pravo braniti od ofenzive separatista na istoku zemlje.

“Budimo jasni: Ne mislimo da postoji vojno rješenje za Ukrajinu. No recimo isto tako jasno: ne mislimo da Rusija ima pravo činiti to što čini. Mislimo da bismo morali pokušati (postići) častan mir. No mislimo također da Ukrajinci imaju pravo braniti se”, istaknuo je.

Zbog sukoba na istoku Ukrajine u kojemu je od travnja poginulo više od 5300 ljudi, odnosi Rusije i Zapada dosegnuli su najnižu razinu od svršetka hladnog rata. Zapad je uveo Moskvi niz sankcija kakve još nisu viđene, zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi.