Brexit će utjecati i na odnos snaga i broj zastupnika koje će pojedina zemlja članica Europske unije imati u Europskom parlamentu.
Broj zastupnika u Europskom parlamentu umjesto dosadašnjih 751 trebao bi se nakon Brexita smanjiti na 705, kažu iz Upravnih poslova Europskog parlamenta.
Osim što će se smanjiti broj zastupnika u Parlamentu, predložena je i preraspodjela dijela mjesta koja su pripadala Velikoj Britaniji. Ukupno je Velika Britanija imala 73 mjesta, od kojih će se 46 držati u rezervi, a ostalih 27 podijeliti na 14 zemalja članica koje su blago podzastupljene u Europskom parlamentu, izvijestili su.
Vijeće se složilo da broj izabranih zastupnika u Parlamentu u budućnosti treba odgovarati broju zemalja članica, čim se dovrši zakon o izbornom pravu u Europskoj uniji, koji je u pripremi. Šesnaest bi mjesta bilo zadržano u rezervi, u slučaju mogućeg budućeg povećanja. Ipak, da bi zakon stupio na snagu potrebna je jednoglasna odluka ministara u Europskom vijeću, kao i ratifikacija od strane svih zemalja članica.
Preostalih bi 27 britanskih mjesta bilo raspoređeno među 14 zemalja koje su blago podzastupljene, kako bi se izjednačile nejednakosti u njihovoj zastupljenosti u visokom domu, kažu iz vijeća.
Zastupnici su istaknuli da će se raspodjela britanskih mjesta primijeniti samo ako Velika Britanija zapravo napusti Europsku uniju, a u protivnom će ostati isti raspored kakav je i sad.
“Jedan od glavnih izazova bilo je kako se nositi s ostavštinom brexita. Osjećali smo da na neki način moramo odgovoriti na činjenicu da velika zemlja članica napušta EU, a shvatili smo i značaj manjeg Parlamenta, koji će nastaviti raditi na dobro građana Europske unije. Vjerujemo da će nova kompozicija Parlamenta oživjeti sudjelovanje građana u europskom demokratskom procesu”, kazala je zastupnica Danuta Hübner.
“Ovo je jako važan dan za europsku demokraciju. Ovo je dobar prijedlog i osigurava pravedno zastupanje građana i razumno političko rješenje”, rekao je zastupnik Pedro Silva Pereira.
Kad se ova inicijativa odobri u Parlamentu, bit će poslana Europskom vijeću, koje će morati donijeti jednoglasnu odluku, a zatim je ponovno poslati Parlamentu, koji će reći konačno da ili ne. Plenarno glasovanje zakazano je za veljaču u Strasbourgu.
Prema tom bi prijedlogu Hrvatska umjesto dosadašnjih 12 imala jednog zastupnika više, dakle 13. Uz Hrvatsku, po jednog bi dodatnog zastupnika trebale dobiti još Danska, Estonija, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Finska i Švedska.
EU elections 2019 #EP2019: MEPs plan for European Parliament post-#Brexit:
➡Cut MEPs from 751→705
➡Hold 46 of 73 UK seats in reserve for possible pan-EU lists & EU enlargement
➡Share out 27 other UK seats among 14 underrepresented EU countries https://t.co/O6Sy4IAWAU #EE2019 pic.twitter.com/vHO9gxcpjJ— Europarl UK (@EPinUK) January 23, 2018
Irska bi trebala dobiti dva dodatna zastupnika, a Italija i Nizozemska po tri. Najviše dodatnih zastupnika, i to po pet, trebale bi dobiti Španjolska i Francuska.