Grčkog ministra finacija Janisa Varufakisa očekuje u srijedu okršaj s ministrima financija eurozone nakon što je njegova ljevičarska vlada dobila potporu parlamenta da odbije produljenje međunarodnog programa pomoći uvjetovanog strogom štednjom.
Uoči sastanka, Varufakis je kazao da je spreman na sukob s Njemačkom i njezinim saveznicima oko namjere svoje vlade da ukine mjere štednje, prekine suradnju s inspektorima “trojke” (EU, ECB, MMF) koji nadziru provedbu reformi u zemlji i zatraži restrukturiranje duga.
“Ako se dug više ne može otplaćivati, tada to vodi do otpisa”, rekao je Varufakis za njemački časopis Stern od srijede. “Ono što je ključno je da grčki dug ne može biti otplaćen u bliskoj budućnosti.”
Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble rekao je da ako Grčka ne želi produljenje međunarodnog programa pomoći, vrijednog ukupno 240 milijardi eura, “tada je to to”, odbacivši mogućnost daljnje pomoći ili oprosta duga.
Schaeuble je upozorio da je vremena malo jer program pomoći istječe 28. veljače, a rješenje se još i ne nazire.
Grčka bi trebala najkasnije do 16. veljače postići dogovor s vjerovnicima, jer više država članica, među njima i Njemačka, moraju takav dogovor potvrditi u svojim parlamentima.
Predsjednik Euroskupine kazao je u srijedu da bilo kakve promjene grčkog programa pomoći moraju biti u skladu s postojećim dogovorima s međunarodnim vjerovnicima.
“Dogovor je dogovor”, rekao je Jeroen Dijsselbloem u nizozemskom parlamentu prije odlaska na sastanak u Bruxellesu. “To znači da se mjere mogu zamijeniti drugim mjerama samo u okviru postojećeg programa.”
Dodao je da te promjene moraju odobriti vjerovnici – Europska komisija, ECB i MMF.
“Tada možete promijeniti program, možete ga oblikovati drukčije. Ali potpora bez programa, potpora bez daljnjeg napretka u reformama je nezamisliva”, rekao je.
Grčki zahtjevi
Grčka vlada želi prijelazni program kojim bi pokrila svoje financijske potrebe dok s vjerovnicima ne dogovori zamjenu sadašnjeg programa pomoći uvjetovanog štednjom, a taj bi novi dogovor trebao stupiti na snagu 1. rujna, po izvorima iz grčkog ministarstva financija.
Plan se sastoji od četiri dijela. Prvi predviđa zadržavanje 70 posto uvjeta iz međunarodnog programa pomoći, dok bi se 30 posto mjera ukinulo i zamijenilo s 10 novih reformi koje će grčki dužnosnici dogovoriti s OECD-om. Nadzor inspektora “trojke” više nije poželjan.
Drugi prijedlog odnosi se na primarni suficit koji bi ove godine trebao iznositi 3 posto BDP-a, a vlada ga želi smanjiti na 1,5 posto.
Treći se odnosi na zamjenu javnog duga obveznicama vezanim za rast. Ne govori se više o masovnom otpisu duga, nego o tehničkim mjerama za njegovo ublažavanje. EU je spreman razmotriti mogućnost produljenja roka dospijeća kredita i niže kamate. Grčka je dužna 320 milijardi eura (175 posto BDP-a).
Vlada također želi ublažiti humanitarnu krizu u zemlji mjerama kao što su povećanje minimalne plaće i mirovina i ukidanje povećanja poreza. Isto tako obećava suzbijanje korupcije i porezne evazije.
Cipras je obećao i da će od Njemačke zatražiti odštetu za događaje iz Drugog svjetskog rata te povrat zajma koje je nacistima morala dati grčka središnja banka, no Njemačka na to ne pristaje. Riječ je o iznosu koji bi odgovarao polovici grčkog duga.
Kad je riječ o financiranju, Grčka želi povrat 1,9 milijarda eura zarade Europske središnje banke (ECB) i drugih središnjih banaka eurozone na grčkim obveznicama, te pravo da izda još oko 8 milijardi eura kratkoročnog duga ili trezorskih zapisa, povrh već iskorištenog limita od 15 milijardi eura.
Atena želi da joj Europska središnja banka odobri veći limit za hitne kredite za likvidnost (ELA). Te kredite grčkim komercijalnim bankama odobrava grčka središnja banka, uz odobrenje ECB-a, ali su oni skuplji od redovitog financiranja. Ti krediti bankama su potrebni jer ECB više ne prihvaća grčke državne obveznice kao osiguranje za financiranje.
Grčka vlada predviđa i korištenje neiskorištenih 11 milijardi eura iz fonda za dokapitalizaciju banaka kako bi se pomoglo grčkim bankama da pokriju gubitke po nenaplativim kreditima.
Vlada bi mogla također iskoristiti posljednju tranšu kredita EU-a bude li to potrebno iako je do sada tvrdila da taj novac ne želi.
Kompromis ipak moguć?
Većina analitičara smatra, međutim, da postoje izgledi da se ovaj mjesec, nakon mnogo vike, ipak pronađe kompromisno rješenje.
“Ponovno imamo svojevrsnu utrku kokoši s novom grčkom vladom na jednoj strani i ‘trojkom’ na drugoj”, rekao je glavni ekonomist švedske banke SEB Robert Bergqvist. “Naš glavni scenarij predviđa kompromis koji će ublažiti aktualnu zabrinutost financijskog tržišta.”
Postoje naznake da bi obraz mogle spasiti obje strane.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz predložio je da bi grčki čelnici mogli za reforme izravno odgovarati EU-u i MMF, umjesto inspektorima “trojke” koje više ne žele.
Izvor iz grčkog ministarstva financija kazao je u ponedjeljak da Grcima ne bi smetalo da prijelazni program koji traže EU nazove “tehničkim produljenjem programa pomoći”.
Uz to, Varufakis je prošli tjedan kazao da bi ublažavanje duga jednostavnim tehničkim mjerama koje se odnose na kamate i rokove dospijeća u konačnici imalo učinak otpisa duga.
VEZANE VIJESTI
Čelnici EU-a razgovarat će o Grčkoj na summitu u četvrtak. Europski dužnosnici kazali su da će se upoznati sa situacijom, ali neće biti prostora za pregovore o dugu jer je summit posvećen ponajprije sukobu u Ukrajini, borbi protiv terorizma i dugoročnoj reformi upravljanja eurozonom.
Propadnu li pregovori s eurozonom, Atena bi se mogla okrenuti Americi, Rusiji ili Kini, rekao je u utorak grčki ministar obrane Panos Kamenos.
Kamenos, predsjednik Neovisnih Grka, manjinskog partnera u novoj vladi, rekao je da Grčka mora imati plan B ako eurozona odbije njezine prijedloge.
