Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko pozvao je NATO-ove brodove u Azovsko more, a Tursku da zatvori Bospor nakon sukoba s Rusima kod Krima gdje je Moskva u četvrtak rasporedila novi napredni raketni sustav S-400, prenose agencije.
Porošenko je za najtiražniji njemački dnevnik Bild izjavio da bi brodovi Sjevernoatlantskog saveza “pomogli Ukrajini jamčiti sigurnost”.
“Trebamo snažnu, odlučnu i jasnu reakciju na agresivno ponašanje Rusije”, rekao je Porošenko za Bild i medijsku grupu Funke.
Odbacio je tvrdnje Rusije da je Ukrajina provocirala Moskvu uplovljavanjem triju njezinih brodova u Azovsko more, vodama koje Ukrajina i Rusija dijele.
“Ne vjerujte Putinovim lažima”, rekao je Porošenko o ruskome predsjedniku pa objasnio da Vladimir “Putin želi stari ruski imperij natrag. On vidi sebe kao ruskog cara, i njegovo carstvo ne može funkcionirati bez Ukrajine. On nas vidi kao svoju koloniju”.
Kako je prenijela ruska novinska agencija TASS, Moskva je u četvrtak rasporedila novi, četvrti bataljun naprednih projektila zemlja-zrak S-400 na Krimu. Raspoređen je na sjeveru poluotoka, rekao je glasnogovornik ruske Crnomorske flote.
Rusija je Krim anektirala od Ukrajine 2014., a raspoređivanje novog sustava S-400 uslijedilo je pošto je Rusija u nedjelju zaplijenila tri broda ukrajinske mornarice i odredila pritvor ukrajinskim mornarima.
Ukrajinski mornarički zapovjednik pozvao je Tursku, članicu NATO-a da zatvori Bosporski tjesnac za ruske brodove, piše njemačka agencija dpa.
“Zatražit ćemo od Turske da zatvori Bospor tako da Rusi znaju” da je njihova zemlja prekršila međunarodno pravo, rekao je admiral Ihor Vorončenko na konferenciji za pomorsku sigurnost u Kijevu.
“Uvjeren sam da će međunarodna zajednica prepoznati čin agresije počinjen protiv Ukrajine”, rekao je Vorončenko.
Zapljena ukrajinskih brodova podigla je napetost na najvišu razinu od 2015., kada su proruski pobunjenici ustali protiv kijevske vlade u Donbasu na istoku zemlje, što je izazvalo rat koji je odnio desetke tisuća ljudi.
Porošenko je u razgovoru za Bild također pozvao Njemačku, najvećeg i najbogatijeg kupca plina u Moskvi, da zaustavi izgradnju podmorskog plinovoda koji bi omogućio Rusiji da ga izravno isporuči Njemačkoj, zaobilazeći Ukrajinu.
Njemačka na plinovod, što ga gradi ruska državna energetska tvrtka Gazprom, gleda kao na privatnu investiciju. No, Merkel je nedavno priznala “političku dimenziju” plinovoda i rekla da Ukrajina mora i dalje biti kanal za ruski plin koji će se prodavati u zapadnoj Europi.
Njemački dužnosnici priopćili su u srijedu da je njihova pozicija prema plinovodu nepromijenjena i da je razgovor o strožim sankcijama protiv Moskve, koji su zahtijevale Sjedinjene Države i neki europski političari, bio “preuranjen”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter |Facebook | Instagram.