Dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća EU-a kamioni i teška teretna vozila morat će smanjiti svoje emisije CO2 za 15 posto do 2025. i za 30 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 2019. godine.

Uz uvođenje prvih emisijskih normi CO2 za kamione i teška teretna vozila, svim proizvođačima se nameće obvezujući minimalni udio vozila s nultim i niskim emisijama od 2 posto do 2025. godine, a cilj je potaknuti proizvođače da ulažu u nova alternativna goriva koja ne zagađuju okoliš poput dizela.

Teška teretna vozila odgovorna su za otprilike četvrtinu emisija CO2 iz cestovnog prometa u Europskoj uniji, a s obzirom na očekivani porast cestovnog prometa, zastupnici Zelenih pozivaju na povećane aktivnosti. Sporazum moraju još službeno potvrditi članice EU-a i EP, iako se to smatra formalnošću.

Izvjestitelj Europskog parlamneta o tom pitanju, nizozemski zastupnik Zelenih Bas Eickhout istaknuo je Njemačku među zemljama koje blokiraju još ambicioznije ciljeve.

“Čišći motori mogu stvoriti čišću klimu i poslove budućnosti. Vrijeme je da države članice EU-a prekinu kratkovidnu potporu za motore s unutarnjim izgaranjem i umjesto toga svoje napore usmjere na poticanje razvoja zelenih alternativa koje će u konačnici biti od koristi i samoj industriji”, rekao je Eickhout, a objavio portal Europskog parlamenta.

Hrvatski eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec pozdravlja uvođenje prvih emisijskih normi CO2 za kamione i teška teretna vozila jer će se time smanjiti zagađenja na cestama i unaprijediti kvaliteta zraka, priopćio je Ured eurozastupnika.

“Ako želimo sačuvati planet i naše zdravlje, moramo drastično smanjiti zagađenje, a transportni sektor igra veliku ulogu u tome. Uredba je na kraju otišla korak dalje od izvornog prijedloga Europske komisije i pomoći će smanjenju zagađenja na našim cestama, ali i unaprjeđenju kvalitete zraka”, navodi Škrlec (Zeleni/ESS) u priopćenju.

“Budućnost čišćih kamiona leži u inovacijama i zato je bilo ključno u uredbu uvrstiti poticaje za proizvodnju niskougljičnih vozila i vozila s nultim emisijama kako bi se potaknulo automobilsku industriju na promjene i napredak u tehnologiji”, ističe Škrlec.

Škrlec podsjeća da su ciljevi za 2030. pravno obvezujući. Također, Europska komisija će za tri godine morati predložiti ciljeve za razdoblje nakon 2030. godine, u skladu s Pariškim klimatskim sporazumom.

Hrvatski eurozastupnik Jozo Radoš (GLAS/ALDE) pojašnjava zašto je predviđena revizija Direktive u 2022. godini.

“Otvara se pitanje hoće li europski proizvođači biti u stanju postići tako postavljene ciljeve, kako će podnijeti predviđene visoke kazne u slučaju neispunjavanja ciljeva, odnosno hoće li EU uvoziti vozila s niskim emisijama CO2 sa stranih tržišta”, rekao je Radoš.

Radoš je podsjetio da prema Zakonu o biogorivima za prijevoz još od 2010. godine postoji obveza nabave najmanje 70 posto vozila s niskim emisijama u javnom prijevozu.

“Krajnje je vrijeme da i državna tijela počnu poštivati zakone RH”, upozorio je Radoš.