Deseci tisuća ljudi diljem Francuske odazvali su se u četvrtak štrajku protiv mirovinske reforme, jednog od ključnih obećanja petogodišnjeg mandata predsjednika Emmanula Macrona.
Čitavi sektori radili su usporenim ritmom, a posebno je pogođen bio javni prijevoz. U Parizu je bilo zatvoreno deset od 14 linija podzemne željeznice, a sindikati su najavili da će akcija trajati „sve do ponedjeljka”.
Nacionalne željeznice SNCF objavile su da je u četvrtak bio otkazan promet 90 posto vlakova velikih brzina, odnosno 50 posto vlakova na liniji Eurostar.
Gotovo posvuda u Francuskoj u vrijeme kada su uobičajeno najveće gužve, željeznički kolodvori zjapili su prazni.
Osim zaposlenih u sektoru prometa štrajku se se odazvali i nastavnici, liječnici hitne službe, a riječ je o jednom od najvećih štrajkova u javnom sektoru zadnjih desetljeća kojima zaposlenici nastoje odvratiti Macrona da reforme inače velikodušnog mirovinskog sustava, piše agencija Reuters.
General strike in #Paris against #Macron's plans to reduce retirement benefits
https://t.co/I2Reh61A9Z— RT (@RT_com) December 5, 2019
Oko podneva više od 180.000 prosvjednika bilo je na ulicama dvadesetak gradova, objavila je policija, a prenosi agencija France presse.
U Parizu je velik prosvjed predviđen poslije podne. Ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner upozorio je na prisutnost radikalnih elemenata kao što su „radikalni žuti prsluci” i „crni blokovi”.
Sindikati su pozvali na štrajk protiv budućeg „univerzalnog bodovnog mirovinskog sustava”, koji bi trebao zamijeniti postojećih 42 režima mirovina (za dužnosnike, djelatnike privatnog sektora, djelatnike posebnih režima itd.)
Vlada obećava da će uvesti sustav koji će biti „čitkiji” i „pravedniji”, no protivnici reforme ne misle tako i očekuju da će sustav voditi „prekarnosti” umirovljenika.
Tear gas flies during #Paris pension reform #strikes pic.twitter.com/7yUnSUMHsR
— Ruptly (@Ruptly) December 5, 2019
Najžešći protivnici reforme nadaju se da će štrajk paralizirati zemlju kao što se to dogodilo u prosincu 1995. tadašnjem predsjedniku Jacquesu Chiracu. Tadašnja mobilizacija protiv mirovinske reforme i sustava socijalne sigurnosti tri tjedna paralizirala je javni promet i primorala tadašnju vladu da odustane od izmjena.
Francuska vlada izložena je pritisku dulje od godinu dana nezapamćenim društvenim pokretom „žutih prsluka”, ali nezadovoljstvo je opće u bolnicama, među studentima, na željeznicama, među vatrogascima, nastavnicima, poljoprivrednicima.
Emmanuel Macron „miran je i odlučan, prati poštivanje javnog reda”, objavilo je u četvrtak predsjedništvo i dodalo da premijer Edouard Philippe treba „sredinom idućeg tjedna objaviti opću skicu reforme”.
Nekoliko nedavno provedenih anketa pokazalo je da većina Francuza podupire štrajk.
Škole su zatvorene
„Mirovinska reforma, trenutak istine za Macrona”, udarni je naslov na stranici dnevnika Le Monde.
„Bodovna mirovina rad, bez kraja i konca”, ili “bodovni sustav, bacanje pijeska u oči”, bile su neke od poruka transparenata koje su nosili prosvjednici.
U Montepellieru, gradu na jugu Francuske na ulice je izašlo 20.000 ljudi, prema policijskoj procjeni, a sudjelovali su i odvjetnici u togama i medicinsko osoblje u bijelim kutama.
U Lyonu je bilo kratkih sukoba između snaga reda i mladih zamaskiranih skupina te „žutih prsluka”.
Sedam od osam francuskih rafinerija štrajkalo je, no to se nije odrazilo na rad benzinskih postaja.
Brojne su škole bile zatvorene. Smatra se da se štrajku odazvalo 51,15 posto nastavnika u osnovnim te 42,32 posto u srednjim školama. Sindikati tvrde da je odziv iznosio 70 posto.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.