Izlazak Velike Britanije iz EU- suočit će ostale članice Unije s povećanim proračunskim zahtjevima, no pitanje je koje su njihove mogućnosti, rekla je u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel nakon susreta s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom u Berlinu.
Dok Europska komisija lobira za porast doprinosa u iznosu od 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND), fiskalno konzervativne zemlje poput Njemačke, Austrije i Nizozemske spremne su dati maksimalno 1 posto BND-a za novi zajednički proračun od 2021. do 2027.
Odlaskom neto-uplatiteljice Velike Britanije proračun se smanjuje, a istodobno se pojavljuju novi prioriteti poput migracija i klimatskih promjena.
“Očekivanja od zemalja koje više uplaćuju u proračun nego što iz njega izvlače su postala veća, ali to se ne može pod svaku cijenu reći i za mogućnosti tih zemalja“, rekla je Merkel.
Njemačka i Austrija kao zemlje koje više uplaćuju u proračun nego što od njega dobivaju nalaze u “istoj situaciji”. “Morat ćemo jako dobro gledati na to kako trošimo naš novac“, rekla je Merkel i zatražila kompromis od drugih članica EU-a. Kurz je također naglasio kako se dvije zemlje u pogledu proračuna “nalaze u istom čamcu“.
“Sadašnje predodžbe Europske komisije o visini uplate za neto uplatiteljice su jednostavno previsoke“, upozorio je austrijski kancelar. Kurz je istodobno odbacio zahtjeve njemačke i francuske vlade za uvođenjem jedinstvenog europskog poreza na financijske transakcije.
“Austrija neće prihvatiti ovaj zakon u predloženom obliku” rekao je Kurz koji najviše kritizira ideju da se da jednako oporezuju rizične spekulacije na financijskom tržištu i transakcije malih ulagača.
Merkel i Kurz različito razmišljaju i kada je u pitanju nastavak europske misije Sophia za spašavanje migranata u Sredozemlju. Dok si Njemačka, kako je naglasila Merkel, “može predočiti nastavak misije, za Austriju ona “ne dolazi u obzir“. “Misija ‘Sophia’ je u posljednje vrijeme služila isključivo dodatnoj zaradi za krijumčare ljudima“, ocijenio je Kurz.
Članice podijeljene oko novog VFO-a
Države članice EU-a podijeljene su u pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), prvog bez Velike Britanije koja je napustila Uniju 31. siječnja.
Sljedeći Višegodišnji financijski okvir (VFO) pod jakim je pritiskom bogatijih država članica da se smanje kohezijska sredstva jer zbog predviđenog izlaska Velike Britanije proračun ostaje kraći za 12 do 14 milijardi eura godišnje te zbog potrebe financiranja novih prioriteta poput zaštite granica, migracija, obrambene politike, digitalne infrastrukture i poticanja konkurentnosti europskog gospodarstva.
VEZANE VIJESTI
U pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz neformalne skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata.
Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sazvao je samit čelnika EU-a za 20. veljače, kako bi se dogovorio novi zajednički budžet za 2021 – 2027. godinu.
N1 pratite putem aplikacija zaAndroid|iPhone/iPad|Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook|Instagram.
