Jedan uz drugog na napornom poslu, nedovoljan razmak, niske temperature... u lipnju se pokazalo da je ventilacija čak i pogoršala stanje u tvornici iz koje su stizali šokantni rezultati o 1400 zaraženih radnika.
Bila je riječ o klaonici tvrtke “Tönnies” u gradu Rheda-Wiedenbrück u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u kojoj skoro da nitko nije uspio ostati nezaražen. U lipnju je u tim pogonima otkriveno čak 1400 zaraze koronavirusom, za grad i okolicu na neko vrijeme određena je i karantena.
Taj fenomen znanstvenici otada nisu prestajali analizirati, posebno zato što je primijećeno da se obrazac ponavlja diljem svijeta, u prvom redu u SAD-u, da su klaonice i pogoni za obradu mesa možda i glavni centri izvora epidemije. Nije riječ niti o svježoj spoznaji.
Još u ožujku Donald Trump je isticao da se mora osigurati neometana opskrba stanovništva mesom, a mnogima nije bilo jasno o čemu je točno riječ, ako ne o pukoj brigi za prehranu stanovništva.
Ono što je ostalo ne baš do kraja razjašnjeno bilo je, kako su točno uvjeti u klaonicama doveli do širenja zaraze baš do te mjere?
VEZANE VIJESTI
Der Spiegel je objavio dokument virologinje Melanie Brinkmann iz Centra Helmholtz za infektološka istraživanja. Ona je otkrila da su dva radnika iz jutarnje smjene imala kontakt s radnicima iz jedne klaonice iz Dissena u Donjoj Saskoj baš u vrijeme kad je tamo epidemija bila na vrhuncu.
Radnici su o tome obavijestili vodstvo svoje tvrtke, no menadžment je odlučio da nije riječ o visokom riziku i radnici su nastavili raditi.
Tri dana poslije, obojicu su testirali na koronavirus, da bi potom nekoliko dana morali čekati na rezultate, koji su ispali pozitivni. Tek tada je određena karantena i njima i još nekoliko radnika s kojima su dijelili smještaj.
Riječ je velikim dijelom o stranim radnicima iz istočne Europe, koji su se poslije žalili da su im uvjeti rada i stanovanja izrazito loši.
#related-news_0
Još nekoliko dana poslije, testovi su pokazali da je zaraženo još nekoliko radnika iz klaonica. I tako se zakotrljala lavina koja je dovela do zatvaranja klanice i popratnih pogona, te određivanja karantene za cijeli taj kraj.
Najzanimljivije je ispala analiza genoma virusa. Pokazalo se da su prvi zaraženi, osim početne dvojice, bili 147 radnika iz jutarnje smjene, koji inače rade tako da se fizički praktično ne miču sa svog mjesta. U sljedećem koraku istraživanja ritma širenja virusa, ispalo je da su se prvi novozaraženi zarazili na udaljenosti od čak osam metara, odnosno da pod uvjetima rada u toj tvrtki, razmak od metra i pol ili dva niti izbliza nije bio dovoljan.
Odgovor za to je ventilacijski sustav koji je raspršivao virus. Radnici su pak bili posebno ranjivi na virus zato što su radili u svježem okruženju, što često nisu mogli ispravno držati na licu zaštitnu opremu, te – konačno – zbog pretrpanog smještaja što im ga je organizirala tvrtka, navodi se u izvještaju virologinje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
