Bolivijci u nedjelju biraju novog predsjednika, a prvi put u dva desetljeća na izbornom listiću neće biti Eva Moralesa.
Baš je Morales, koji je bio prvi starosjedilački predsjednik Bolivije, glavni razlog novih izbora. Morales je na kontroverznim izborima prošle godine osvojio protuustavni četvrti mandat. Uslijedili su masovni prosvjedi protiv toga koji su trajali tjednima.
Revizijom Organizacije američkih država (OAS) pronađeni su jasni dokazi izborne prijevare i Morales je odstupio i pobjegao u egzil. Sada živi u susjednoj Argentini, zabranjeno mu je kandidirati se, ali njegov izabrani nasljednik i kandidat Pokreta za socijalizam (MAS) Luis Arce vodi u anketama i na rubu je pobjede u prvom krugu.
Za pobjedu u prvom krugu potrebno je 40 posto glasova pod uvjetom da najbliži suparnik zaostane više od 10 postotnih bodova. Prema anketi Ciesmori objavljenoj prošli tjedan, Arce ima 32,4 posto podrške, a njegov glavni protivnik, bivši centristički predsjednik Carlos Mesa 24,5 posto. Glavna bitka će se voditi za petnaestak posto neodlučnih birača. “Iako će biti tijesno, ostajem pri stavu da će Mesa odvući utrku u drugi krug 29. studenoga u kojemu će biti favorit za pobjedu”, rekao je analitičar Filipe Gruppelli Carvalho.
Ako Arce ne pobijedi u prvom krugu, drugih petero kandidata moglo bi podržati Mesu u drugom krugu. Mesa je već dobio poticaj kad se iz utrke prije mjesec dana povukla i odstupila privremena konzervativna predsjednica Jeanine Anez nakon što je pala na četvrto mjesto u anketama.
“Čisto, sigurno, pouzdano”
Prosvjedi su prošle godine izbili jer su prosvjednici vjerovali da su izbori namješteni. Ovaj put će biti drukčije, smatra šef izbornog povjerenstva Salvador Romero. “Imat ćemo čist, siguran i pouzdan izborni dan”, rekao je Romero i dodao da će ovaj put rezultati “vjerno odražavati volju naroda izraženu na izborima”.
Zemlja je prilično polarizirana, a glasanje je već dvaput odgođeno zbog pandemije koronavirusa. Morales u međuvremenu konstantno vrijeđa svoje protivnike na društvenim mrežama i optužuje ih da su “pučisti”. Arce, bivši ministar gospodarstva i financija, pod istragom je zbog navodne pronevjere javnih sredstava. I sam bivši lider Bolivije optužen je za “statutarno silovanje” zbog navodnih odnosa s maloljetnicama.
No razoreno gospodarstvo glavno je pitanje s kojim se suočavaju kandidati. Arceu su pripisane zasluge za “gospodarsko čudo” u Moralesovu predsjedničkom mandatu od 2006. do 2019. U tom razdoblju zemlja je bilježila više od četiri posto godišnjeg rasta, a stopa siromaštva pala je sa 60 na 37 posto, pokazuju službeni podaci. “Bolivija se mora vratiti na put stabilnosti, gospodarskog rasta i socijalne pravde”, rekao je Arce.
Mesa je odbacio postignut uspjeh tijekom Moralesove vladavine. Tvrdi da je zemlja profitirala od visokih cijena primarnih materijala, a ne od stručnog ekonomskog upravljanja. Usporavanje rasta započelo je 2014. godine, prije nego što je koronavirus razorio gospodarstvo koje bi u 2020. trebalo pasti za 6,2 posto.
“Ozbiljna ekonomska kriza”
Moralesovi kritičari tvrde da je njegovo neuspješno provođenje strukturnih reformi pokazalo da je rast bio neodrživ. Bolivija je jedna od najsiromašnijih zemalja u regiji unatoč velikim resursima minerala, plina i litija. Mesa je obećao ojačati ekonomsku diversifikaciju, ali odbija poništiti Moralesovu nacionalizaciju industrije ugljikovodika. No trenutna je gospodarska klima problematična i novi predsjednik će se suočiti s financijskim ograničenjima. “Vrlo smo blizu ozbiljnoj gospodarskoj krizi”, rekao je za AFP Roberto Laserna, ekonomist i predsjednik zaklade Millennium.
Bolivijci, njih 7,3 milijuna s pravom glasa, u nedjelju će birati i nove sazive oba doma parlamenta. Iako će MAS vjerojatno ostati najveća stranka, ne očekuje se da će imati većinu ni u jednom domu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
