"Čini mi se da je važno reći da je ono što prosvjednici i studenti traže od Srbije isto ono što od Srbije traži Europska komisija", rekla je u intervjuu za N1 Sloveniju Marta Kos, europska povjerenica za proširenje, dodavši da je zadivljena energijom prosvjednika da promijene okolnosti kojima nisu zadovoljni.
Kako je ocijenila, Srbija stagnira i mora učiniti mnogo koraka kako bi mogla nastaviti pregovore. EK od Srbije traži hitne reforme, prije svega izmjene izbornog zakonodavstva, izmjene medijskih zakona i imenovanje regulatora elektroničkih medija, za što je, kako kaže, jamstvo na sastanku dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Rok za hitne korake je tri do četiri tjedna, istaknula je. “Izrazila sam protest predsjedniku Vučiću zbog provođenja nasilja i zastrašivanja nevladinih organizacija”, dodala je.
Kako se dogodilo da je slovenska europska povjerenica za proširenje Marta Kos, četiri dana nakon značajnog prosvjeda u Beogradu, sastanak sa srbijanskim predsjednikom Vučićem opisala kao konstruktivan? To je izazvalo žustre reakcije, kako u Srbiji tako i u Sloveniji. Koji su pravi interesi Europske unije i Komisije u Srbiji? Zašto nitko u Bruxellesu javno i jasno ne osuđuje srpski režim koji godinama krši demokratska načela, načela pravne države i guši slobodu medija? Sada postoji vrlo velika vjerojatnost da je vlada upotrijebila zvučno oružje protiv svog naroda. Što je europsko? Ili su velike riječi o europskoj budućnosti Srbije samo predstava za javnost? Vučić i dalje uživa potporu Bruxellesa jer, unatoč prosvjedima, može isporučiti svoje zalihe litija i oružja Europi.
Na pitanje osjeća li se odgovornom za objavu na X-u i stoji li iza nje s obzirom da je rekla da je nije napisala ona nego netko iz njezinog tima, Marta Kos odgovara da se osjeća odgovornom prema državi Srbiji koja je kandidat za članstvo.
“Moja odgovornost je da je vratim na europski put, na kojem je stagnirala posljednjih mjeseci. I uvijek ću se zalagati da razgovaramo s političarima, s onim ljudima koji mogu nešto učiniti. Recite mi s kim možemo razgovarati u ovom trenutku u Srbiji, kako bismo postigli reforme, a sve to traže i prosvjednici, studenti i oporba. To je bila tema mog razgovora s predsjednikom Vučićem. Srbija trenutno nema vladu, rekla sam stagnira, mora učiniti mnogo koraka da bismo mogli nastaviti s pregovorima općenito. Ti koraci uključuju vrlo važne zakone iz oblasti izbornog zakonodavstva i još mnogo toga, tema su i loše mjere vlade Srbije prema predstavnicima nevladinih organizacija, odnosno prema nevladinim organizacijama općenito.
Na pitanje o tvitu koji je izazvao lavinu reakcija, kaže da u njezinu kabinetu ima 16 ljudi, da je riječ o timskom radu i da razumije da se ljudi ne slažu s tom objavom. “Ali, molim vas i za razumijevanje, da ne ocjenjujete moj rad na temelju 280 slova. Zadatak na kojem radim, a na kojem sam radila i tijekom razgovora s predsjednikom Vučićem, jest omogućiti Srbiji da provede reforme koje su nužne za nastavak pregovora koji su već neko vrijeme u stagnaciji”, ističe sugovornica N1.
N1 Slovenija: Te je stvari spomenula i predsjednica Europske komisije Von der Leyen u svom priopćenju, nakon sastanka s predsjednikom Vučićem, koji je bio u utorak. Nakon sastanka je napisala da je sastanak bio važan, za razliku od vas, vi ste napisali da je sastanak bio konstruktivan. Ursula von der Leyen dodala je da Srbija mora provesti reforme u području medija, izbornog zakonodavstva i borbe protiv korupcije. Upravo su to neuralgične teme za Vučića i zato je najava Ursule von der Leyen bolje prihvaćena u Srbiji od vaše. Istina je da ste u svom govoru u Europskom parlamentu naglasili sve te stvari, izrazili ste i zabrinutost zbog događaja u Srbiji, ali to je bilo 11. veljače, dakle više od mjesec dana prije prijelomnog prosvjeda u Beogradu, nakon kojeg su se mnoge stvari promijenile. U ovom trenutku kruže dvije interpretacije. Po jednoj biste odlučnije govorili o događajima u Srbiji, ali Ursula von der Leyen vam to ne dopušta. Drugo tumačenje je da ste dolaskom u Bruxelles postali i briselski birokrat, jer ste prije toga javno iskazivali podršku slobodi medija, vladavini prava i aktivnom civilnom društvu. Koje je od ta dva tumačenja ispravno?
Kos: Mislim da sam kao povjerenica za proširenje jako dobro pripremila teren da razgovor naše predsjednice, predsjednika Vučića i predsjednika Vijeća bude uspješan. To su naši zajednički napori, to je timski rad Europske komisije, uloge su podijeljene. Uvijek jesam i uvijek ću se zalagati za sve što si nabrojao. Kao što sam već rekla, tražimo reforme od Srbije, o čemu je predsjednik jučer govorio, sada imamo garancije predsjednika Srbije te reforme provesti. I naravno, sada je moj zadatak pratiti, kontrolirati hoće li se to stvarno dogoditi. Jer bez tih reformi Srbija neće moći napredovati na europskom putu. Čini mi se da je važno reći da je ono što prosvjednici i studenti traže od Srbije isto što i Europska komisija traži od Srbije. Pregovarački proces nije jednostavan, Srbija je kandidat od 2014. godine, u međuvremenu je puno toga stalo, upravo zato što reforme nisu jednostavne, ili u određenom razdoblju države ne rade na njihovoj provedbi. Moje mišljenje je da je zadatak Europske komisije, čiji sam i ja dio, poticati ili povremeno vršiti pritisak na vlade da provedu te reforme. Govorim o reformi izbornog sustava koja je nužna, a to govore i prosvjednici, da Srbiji treba novi izborni zakon. Također govorimo o potrebi uspostave regulatora elektroničkih medija, to je također uvjet. Govorimo i o dva medijska zakona, a prije svega da je Vlada Srbije ta koja mora poštovati vladavinu prava, ljudska prava, slobodu medija i tako dalje. A upravo su to reforme koje Srbija mora provesti. Bez toga nijedna država, ne samo Srbija, nego bilo koja druga država koja ne poštuje slobodu medija, koja ne poštuje slobodu izbora, koja ne poštuje nevladine organizacije, neće moći napredovati na europskom putu. Mogla bih još nabrajati, ali bez toga se ne može postati članica Europske unije. Sve vrijeme ove blokade u pregovorima bila sam u kontaktu s nevladinim organizacijama u Srbiji, s nekima sam se sastala, s nekima sam bio u kontaktu i to nismo javno iznijeli, jer su me zamolili da to ne radim, da ih ne ugrozim. Izrazio sam protest predsjedniku Vučiću zbog provođenja nasilja i zastrašivanja nevladinih organizacija. Kako drugačije nego da ga upoznam i otvoreno mu kažem. Svi oni koji me sada kritiziraju jer sam se sada susrela s Vučićem, s druge strane traže od Europske komisije da pregovara s Putinom.
N1 Slovenija: Dakle, zamjerili ste Vučiću zbog ovoga što se sada događa u Srbiji, ako sam vas dobro razumio.
Kos: Tako je, kao što sam rekla…
N1 Slovenija: Tijekom tog privatnog razgovora?
Kos: Nije to bio privatni razgovor, bili su tu i moji i njegovi kolege. Prosvjedovala sam i što on optužuje Europsku uniju da financira nevladine organizacije koje se žele riješiti njega i Vlade Srbije. Naravno, Europska unija financira nevladine organizacije i ja sam ponosna na to, mi financiramo nevladine organizacije u Srbiji koje su bile uključene u proces pregovora. Naime, jedan od uvjeta za napredak države u pregovorima je konzultacija s nevladinim organizacijama, uključujući i one koje ne financira Europska unija. Europska unija je u prethodne dvije godine povećala izdvajanja za nevladine organizacije jer srbijanske nevladine organizacije moraju nastaviti postojati i moraju biti uključene u pregovarački proces. Ali sve se to ne može ispričati u samo 280 znakova.
N1 Slovenija: Koja su točno jamstva predsjednika Vučića da će provesti ključne reforme i do kada će ih provesti, o kojim je rokovima riječ?
Kos: To se mora dogoditi što prije, jer Srbija želi da treći klaster otvorimo do kraja prve polovice ove godine, što znači da se to mora dogoditi u roku od tri do četiri tjedna. I ja ću biti prva koji će paziti na to, da se to i dogodi. S jedne strane, to je tehnički pregovarački postupak, jer se neke stvari moraju provesti, s druge strane, to je politički proces. Kao što sam rekla, moramo pregovarati s onima koji mogu pokrenuti stvari. S kim bih trebala pregovarati u ovom trenutku? Situacija u Srbiji već neko vrijeme stagnira. S kim da razgovaram o tome da oni moraju provesti reforme? Trenutno nemamo s kim razgovarati. Razgovarali smo o tome u Srbiji, hoće li se ići na nove izbore, hoće li biti nove vlade. Uvijek ću zagovarati da je dobro razgovarati s ljudima i da je dobro otvoreno reći što ne valja i što bi države trebale učiniti.
N1 Slovenija: Jeste li izrazili očekivanja i kakva – novi izbori, prijelazna vlada, kakva prijelazna vlada? A ako budu novi izbori, treba li prije toga mijenjati izborno zakonodavstvo? Što je od toga optimalno rješenje za Europsku komisiju?
Kos: Super je što ste me to pitali, a ako ste pažljivo slušali, čuli ste da sam upravo to rekla, da u ovoj fazi Europska komisija traži od Srbije promjenu izbornog zakonodavstva, kako bi se izbori proveli pošteno. Ti pregovori nisu nimalo laki. Rekla sam da sa Srbijom pregovaramo 11 godina. Moguće je da su reforme koje država kandidatkinja mora provesti lakše u području gospodarstva, gospodarskog razvoja. Ali kada govorimo o temeljnim stvarima, o ljudskim pravima, o vladavini prava, o borbi protiv korupcije, protiv organiziranog kriminala, vrlo smo oprezni i jamčim vam da nijedna država, ni Srbija ni bilo koja druga, koja ne poštuje slobodu medija, koja ne poštuje rad nevladinih organizacija, niti ljudska prava, ne može postati članica Europske unije.
N1 Slovenija: A Srbija sada ne poštuje te stvari, ako sam dobro razumio?
Kos: Mi smo ih u ovom trenutku potaknuli na te reforme. Spomenuli ste da sam govorila i u Europskom parlamentu i tada sam izrazila nadu da će prosvjedi studenata i svih prosvjednika dovesti do toga da se te reforme konačno dogode.
N1 Slovenija: Reakcije na vašu objavu bile su vrlo oštre i u Sloveniji, nekoliko iskusnih slovenskih diplomata ocijenilo je da u najavi nema smisla za politiku. Reakcije pojedinih europarlamentaraca bile su oštre, bivši europarlamentarac Klemen Grošelj napisao je da je ta objava “sramota za Sloveniju i da ste propustili povijesnu priliku da Europska unija ostavi traga na politici Zapadnog Balkana”. U ponedjeljak su se oglasile još tri nevladine organizacije iz Slovenije koje su Vašu objavu označile “skandaloznom, licemjernom i uvredljivom”, a od Vas traže, citiram, “jasnu osudu Vučićevog režima i nedvosmislenu podršku studentskim prosvjedima i zahtjevima”. Ističete, a i danas ste naglasili, da je civilno društvo važno. Pa možete li ispuniti njihov zahtjev i jasno osuditi Vučićev režim te dati nedvosmislenu podršku studentskim prosvjedima i zahtjevima?
Kos: Zahtjevi studenata, prosvjednika i svih drugih mogu dovesti do toga da srpski narod sam bira predsjednika i vladu. Europska unija nije ta koja postavlja premijere i predsjednike država. Dakle, sudbina Srbije je u rukama srpskog naroda i nadam se da će energija koja je sada tamo akumulirana dovesti do provođenja potrebnih reformi. Europska komisija i ja osobno smo na strani da se te reforme provode.
N1 Slovenija: Shvatio sam. Studentima i njihovim mudrim postupcima možemo zahvaliti što na prosvjedu u Beogradu 15. ožujka nije izbilo opće nasilje, srbijanski mediji objavili su fotografije i snimke “batinaša” koji su se na dan prosvjeda okupili u Pionirskom parku, preko puta Skupštine. Neki od njih su bili maskirani, a u rukama su držali ni manje ni više nego čekiće. To nisu bili prosvjednici, najvjerojatnije je riječ o osobama iz kriminalnog miljea, kojima je naređeno da po potrebi izazovu incidente i nasilje. Jeste li to primijetili i što o tome mislite, naravno, u svjetlu izvještaja, snimaka i svjedočenja o uporabi zvučnog oružja?
Kos: Zadivljena sam izuzetnom energijom i spremnošću prosvjednika u Srbiji da promijene okolnosti kojima nisu zadovoljni. I kao što sam već rekla, srpski narod je taj koji će odlučiti o daljoj sudbini Srbije i drago mi je da mu možemo biti saveznici kada je riječ o provođenju tih reformi. Sigurnosna situacija na prosvjedima je više puta bila napeta i možemo zahvaliti svima, a posebno studentima koji su se znali skloniti, koji su se znali organizirati. Odnosno svim prosvjednicima, ne samo studentima, koji su postupili krajnje mudro da se nešto opasnije ne dogodi. Nadam se da će sada istraga pred Europskim sudom za ljudska prava pokazati što se zapravo dogodilo, jer dolazimo do sasvim drugih informacija. Imam informacije iz prve ruke od nevladinih udruga koje su me obavijestile što se točno dogodilo.
N1 Slovenija: Sigurno će biti teško dokazati što se točno dogodilo jer srbijanske vlasti negiraju da su koristile zvučno oružje. Isprva su poricali da uopće imaju zvučno oružje, no kasnije su morali priznati. A sada upravo tih dana srpski predsjednik počinje vršiti pritisak i na pravosuđe. Policiji i tužiteljima se prijeti smjenama ako ne uhite pojedine prosvjednike. Pa, tu je i srbijanski medijski pejzaž – sigurno imate informaciju da je između 80% i 95% srpskih medija pod izravnom kontrolom aktualne srbijanske vlade. To se u posljednje vrijeme vrlo jasno vidi. Kao bivša novinarka, ne možete ne mariti za to. Pitam vas kao povjerenicu – treba li zemlja kandidat za članstvo u Europskoj uniji doista izgledati kao Srbija pod Vučićevim režimom?
Kos: Kao što sam već rekla, sloboda medija, odnosno neovisni mediji, jedan je od uvjeta da neka država postane članica EU. Ne samo kao bivšoj novinarki, nego i kao povjerenici, jako mi je stalo da to postignemo. I još jednom – proces pregovora s državom nije proces koji se događa iz dana u dan, to je proces u kojem država mora dokazati u raznim područjima da je sposobna poštivati, a prije toga, da ima usklađeno zakonodavstvo s europskim zakonodavstvom, gdje su sloboda medija, poštivanje ljudskih prava i sve ono što proizlazi iz vrlo važnog članka Europskog ugovora, drugog članka. To se mora poštovati. Naš zadatak je da Europska unija pomogne u ovom procesu pregovora. A ako ne, proces se može zaustaviti. Primjer je Turska, od 2019. pregovori s Turskom su zamrznuti.
N1 Slovenija: A on je kandidat od ’99. godina?
Kos: Tako je. Ima još jedan primjer, Gruzija, koja je također kandidat za članstvo, ali u trenutku kada su usvojili zakone koji su ugrozili interese nevladinih organizacija, ugrozili prava istospolnih parova, mi smo zaustavili proces pregovora. To znači da u pregovorima s bilo kojom državom, ako nema napretka ili ako postoji nazadovanje, možemo zaustaviti proces u bilo kojem trenutku. Ali, nadam se da razumijete, to je nešto što mi ne želimo da radimo u Srbiji. U interesu Europske unije, naša želja je da Srbija postane članica Europske unije i tu se uklapaju zahtjevi srpskih studenata. To znači da zajedničkim snagama možemo postići da Srbija jednog dana postane članica Europske unije. Ponekad taj put nije lak, želim da se okolnosti u Srbiji promijene na način da se reforme sprovode i da prosvjednici nastave pomagati u u tome. Također želim reći da je proces proširenja proces koji uključuje sve segmente društva – ne samo vladu, ne samo parlament u kojem se donose reforme, nego i uključivanje civilnog društva i tako dalje. Recimo, u koju god zemlju kandidatkinju odem, uvijek se nađem s predstavnicima civilnog društva, mnoge od njih mi financiramo. Uvijek se susrećem s utjecajnim ženama i tako dobijem drugo gledište. Znate, imali smo vrlo uspješne pregovore u Sloveniji jer je postojao konsenzus, čak i među političkim strankama, da stvarno želimo biti dio Europske unije.
N1 Slovenija: Da, ali upravo to civilno društvo, koje spominjete, tvrdi da je politika Bruxellesa ne samo birokratska, nego i dvolična. Francuska će od Srbije kupiti nove vojne zrakoplove vrijedne 3,2 milijarde eura. Zračnom lukom u Beogradu također upravlja francuska tvrtka. EU je prošle godine sa Srbijom potpisala sporazum o eksploataciji srbijanskih rijetkih sirovina i litija, tamo je bio i bivši njemački kancelar gospodin Scholz, koji je pozdravio potpisivanje sporazuma u ime “veće energetske neovisnosti Europe”. Vučić je u utorak nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije rekao da će Europska unija rudnik u dolini Jadra proglasiti svojim strateškim projektom izvan granica EU, te da je s predsjednikom Komisije pregovarao i o ulaganjima u srpsku industriju oružja. Znamo koje su ključne teme za Europsku uniju – veća konkurentnost, zbog čega su joj potrebne sirovine, te naoružavanje Europe. Srbija proizvodi oružje. Vučić to može isporučiti, a u zamjenu za to EU je popustljiva prema Vučiću, sve dok on vodi računa da u Srbiji ili u regiji ne izbije iznenadno nasilje. Dakle čisti pragmatizam. Gospođo Kos, je li to bit vašeg susreta s Vučićem, odnosno njegovog susreta s predsjednikom Europske komisije?
Kos: Ako ste pozorno slušali, možete i sami odgovoriti na to pitanje. Ne znam zašto me to pitate ili možda stvarno niste čuli što sam rekla o gospodinu Vučiću, što od njega očekujemo. Također, cilj je što prije uključiti zemlje kandidatkinje u različite aktivnosti u kojima već sudjelujemo u Europskoj uniji. Spomenuli ste obranu.
N1 Slovenija: To smo već čuli, ali sve ovo što sam sad nabrojao, svi ti interesi koje Bruxelles, odnosno Europska unija nedvojbeno ima prema Srbiji, utječe li to na popustljivost Bruxellesa prema Srbiji, koju mnogi u Srbiji primjećuju?
Kos: Ne vidim zašto je Europska unija popustljiva, ako apsolutno i izričito traži da Srbija provede reforme. Razumijem da mnogi imaju takve stavove zbog prošlih iskustava. Svojim radom, tek sam četiri mjeseca povjerenica za proširenje, dokazat ću da nema popuštanja. Na putu prema Europskoj uniji doista nema popuštanja. To ne znači da Europska unija već ne uzima u obzir područja u kojima bi zemlje kandidatkinje mogle doprinijeti – poput sigurnosti i obrane Europske unije. Također, koliko je zemlja ekonomski razvijena. Također i način na koji možemo izgraditi zajedničku europsku obranu. Također kako bi svi u Europi bili sigurniji. Upravo to već radimo sa svim državama kandidatkinjama uz pomoć takozvane postupne integracije u Europsku uniju, što znači da ne samo Srbija, nego ni druge zemlje kandidatkinje ne moraju čekati punopravno članstvo da bi ušle u sustav u određenim područjima, već ih već uključujemo.
O koketiranju s Moskvom, Vulinu i Jankoviću
N1 Slovenija: Vlada Srbije sjedi ma brojnim stolicama naočigled svih i to se vidi kroz afere – Vlada Srbije prepustila Rusiji naftnu i plinsku industriju, u Srbiji su našli utočište i mnogi ruski špijuni koje je nakon početka agresije na Ukrajinu protjerala Europska unija, Vučić se pred Europskom unijom rado hvali da je oružjem pomogao Ukrajini, govorimo o granatama, a zapravo oružje ne daje Ukrajini, kao što to čine i druge članice EU, ali prodaje oružje. Sin Donalda Trumpa gradit će luksuzni hotel na mjestu koje je bombardirao NATO, Kina je kupila rudnik bakra u Srbiji, pruge i ceste u Srbiji grade se uz pomoć kineskih kredita. Dakle, svi su dobili posao, karavana ide dalje, kao što nastavlja srpsko sjedenje na nekoliko stolica.
Zar ti to ne smeta? Da Vučić nije nimalo privržen europskoj ideji, da dolazi na važne sastanke u Bruxelles, koji, prema riječima zastupnice iz Vašeg kluba Irene Joveve, “u ovom trenutku samo daju značaj srbijanskom predsjedniku”
Kos: Karavana dalje ne ide, tu se varate. Jedan od uvjeta da država postane članicom Europske unije je stopostotna usklađenost s europskom sigurnosnom i vanjskom politikom. Trenutno je Srbija na 65 posto, to stalno mjerimo. Pogotovo jer imamo četiri države koje su 100% usklađene. Recimo Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora. To znači da je to jedan od iznimno važnih elemenata. Koketiranje s Moskvom sigurno nije nešto što bi moglo pomoći Srbiji na tom putu. A Srbiji na tom putu sigurno neće pomoći ako predsjednik Vučić ode na vojnu paradu u Moskvu 9. svibnja. Ne brinite, mi to sve snimamo i sve ćemo to zapamtiti i to će utjecati na našu ocjenu procesa. Opet, jasni su uvjeti koje država mora ispuniti, neke države brže uspiju, neke stanu, neke čak nazaduju. Moj zadatak, naš zadatak je da pratimo hoće li Srbija u tome uspjeti.
N1 Slovenija: Govorite o koketiranju s Moskvom, ali ne može biti slučajnost da se nakon vašeg susreta s Vučićem, a prije njegova susreta s Ursulom von der Leyen, bivši šef Sigurnosno-informativne agencije, a sadašnji potpredsjednik srbijanske vlade, gospodin Aleksandar Vulin, oglasio u intervjuu ruskoj novinskoj agenciji RIA Novosti. Zahvalio je ruskim obavještajnim službama na pomoći koju su srbijanske vlasti pružile u borbi protiv studentskih prosvjeda, a ujedno je rekao da po njegovom mišljenju Srbija nikada neće biti članica Europske unije, već članica BRICS-a, saveza koji uključuje Rusiju i Kinu. Kako ste to shvatili? Nadam se da gospodin Vulin neće biti u novoj Vladi. Jer netko tko se ponaša antieuropski ne može u isto vrijeme voditi Srbiju u Europsku uniju. Riječ je o utjecajnom srpskom političaru, zar ne?
Kos: Čuli ste moju prethodnu rečenicu.
N1 Slovenija: Zbog pisma podrške Vučiću tijekom studentskih prosvjeda u problemima se našao i vaš prijatelj Zoran Janković. Pozvao je Vučića da nastavi svoj predsjednički put i da ne dopusti, citiram, da “pritisci ili napadi ometaju smjer moćne, samostalne i razvijene Srbije, što je Vučić postavio kao svoj cilj”, na kraju citata. Kako komentirate to pismo ljubljanskog gradonačelnika?
Kos: Ne mogu komentirati odnos gradonačelnika Ljubljane i srbijanskog predsjednika.
N1 Slovenija: Ni to pismo? Mislite li da to pismo ne predstavlja nikakav problem u procesu približavanja Srbije Europskoj uniji?
Kos: Ovo što gledamo nisu pisma koja predsjednik Vučić dobiva s bilo koje adrese. Pratimo hoće li obećanja predsjednika Vučića biti ispunjena ili ne.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
