Alejandro Gomez nema tekuće vode već više od tri mjeseca. Ponekad se pojavi na sat ili dva, ali samo malo, jedva dovoljno da se napuni nekoliko kanti. Zatim danima ništa. Gomez živi u četvrti Tlalpan u Mexico Cityju i nema veliki spremnik pa ne može naručiti dostavu kamionskom cisternom - jednostavno je nema gdje pohraniti. Umjesto toga, on i njegova obitelj oslanjaju se na ono što mogu kupiti i pohraniti.
Kada se peru, ne bacaju vodu nego je koriste za ispiranje zahodske školjke. “Teško je ovako živjeti, trebamo vodu, neophodna je za sve”, rekao je Alejandro Gomez za CNN.
“Nestašice vode nisu neuobičajene u ovom dijelu grada, ali ovaj se put čini drugačijim”, objašnjava Gomez pa dodaje: “Temperature su trenutno visoke pa je stanje još gore i kompliciranije.”
Mexico City, metropola s gotovo 22 milijuna stanovnika i jedan od najvećih svjetskih gradova, suočava se s ozbiljnom krizom vode jer se splet problema – zemljopis, kaotičan urbani razvoj i propusna infrastrukturu – komplicira utjecajima klimatskih promjena, piše CNN.
Ograničenja na vodu
Godine abnormalno malih količina padalina, duža sušna razdoblja i visoke temperature dodatno su opteretile vodovodni sustav koji je već pod pritiskom povećanim potražnjom. Vlasti su bile prisiljene uvesti značajna ograničenja na vodu iz rezervoara.
“Nekoliko četvrti već tjednima pati od nestašice vode, a kiše neće biti još četiri mjeseca”, rekla je Christian Domínguez Sarmiento, atmosferska znanstvenica s Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika (UNAM).
Političari umanjuju svaki osjećaj krize, ali neki stručnjaci kažu da je situacija sada dosegla tako kritične razine da bi Mexico City mogao za nekoliko mjeseci dosegnuti “nulti dan” – kada će slavine presušiti u brojnim dijelovima grada.
Gusto naseljeni Mexico City proteže se preko dna jezera na velikoj nadmorskoj visini, oko 2240 metara iznad razine mora. Izgrađen je na tlu bogatom glinom – u koje sada tone – i sklon je potresima i vrlo je osjetljiv na klimatske promjene. To je možda jedno od najgorih mjesta koje bi netko danas izabrao za izgradnju megagrada.
Asteci su 1325. godine odabrali ovo mjesto za izgradnju svog grada Tenochtitlana, kada je ovdje postojao niz jezera. Gradili su na otoku, šireći grad prema van, gradeći mrežu kanala i mostova za regulaciju vode.
Međutim, kada su Španjolci stigli početkom 16. stoljeća, srušili su veći dio grada, isušili dno jezera, poravnali kanale i iščupali šume. “Smatrali su vodu neprijateljem kojeg treba pobijediti da bi grad napredovao”, rekao je Jose Alfredo Ramirez, arhitekt i suvoditelj Groundlaba, organizacije za istraživanje dizajna i prakse.
Močvare i rijeke zamijenjene su betonom i asfaltom
Njihova je odluka utrla put mnogim modernim problemima Mexico Cityja. Močvare i rijeke zamijenjene su betonom i asfaltom. U kišnoj sezoni dolazi do poplava. U sušnoj sezoni voda nestaje.
Oko 60% vode u Mexico Cityju dolazi iz njegovog podzemnog spremnika, ali eksploatacija je tako intenzivna da grad tone zastrašujućom brzinom – oko pola metra godišnje, prema nedavnim istraživanjima. A spremnik se ni približno ne obnavlja dovoljno brzo. Kišnica se slijeva s tvrdih, nepropusnih površina grada, umjesto da tone u zemlju.
Ostatak gradske vode pumpa se s udaljenih izvora izvan grada, u nevjerojatno neučinkovitom procesu, tijekom kojeg se oko 40% vode gubi kroz curenje.
Vodni sustav Cutzamala, mreža rezervoara, crpnih stanica, kanala i tunela, daje oko 25% vode koju koristi Meksička dolina, koja uključuje Mexico City. No teška suša uzela je danak. Trenutačno radi s oko 39% kapaciteta, što je povijesno niska razina.
“To je samo polovica vode koju bismo trebali dobiti”, rekla je Fabiola Sosa-Rodríguez, voditeljica odjela za ekonomski rast i okoliš na Metropolitanskom autonomnom sveučilištu u Mexico Cityju.
U listopadu je Conagua, nacionalna komisija za vodu, objavila da će ograničiti vodu iz Cutzamale za 8% kako bi osigurala opskrbu stanovništva pitkom vodom s obzirom na jaku sušu.
Samo nekoliko tjedana kasnije, dužnosnici su značajno pooštrili restrikcije, smanjivši količinu vode koju sustav isporučuje za gotovo 25%, okrivljujući za to ekstremne vremenske uvjete.
“Morat će se poduzeti mjere kako bi se voda koju Cutzamala daje mogla distribuirati tijekom dužeg vremena, te kako bi se osiguralo da ne nestane”, rekao je tada Germán Arturo Martínez Santoyo, glavni direktor Conague.
Oko 60% Meksika doživljava umjerenu do iznimnu sušu, prema izvješću iz veljače. Gotovo 90% Mexico Cityja je u ozbiljnoj suši – i situacija će se pogoršati s početkom kišne sezone za nekoliko mjeseci.
“Otprilike smo u sredini sušne sezone, sa stalnim porastom temperature do travnja ili svibnja”, rekla je June Garcia-Becerra, docentica inženjerstva na Sveučilištu Northern British Columbia.
Dulje suše i žešći toplinski valovi, jače kiše
Prirodna klimatska varijabilnost snažno utječe na ovaj dio Meksika. Tri godine La Niñe donijele su sušu u regiju, a onda je dolazak El Niña prošle godine pomogao u bolno kratkoj kišnoj sezoni koja nije uspjela napuniti rezervoare, piše CNN.
Ali dugoročni trend globalnog zatopljenja uzrokovanog ljudskim djelovanjem osjeća se u pozadini, potičući dulje suše i žešće toplinske valove, kao i jače kiše kad jednom stignu.
“Klimatske promjene učinile su suše sve ozbiljnijim zbog nedostatka vode”, rekla je Sarmiento iz UNAM-a: “Osim toga, visoke temperature uzrokovale su isparavanje vode iz sustava Cutzamala.”
Prošlog smo ljeta vidjeli brutalne toplinske valove koji su zahvatili velike dijelove zemlje, što je odnijelo najmanje 200 života. Ovi toplinski valovi ne bi se dogodili bez klimatskih promjena, pokazuje analiza znanstvenika.
Klimatski utjecaji sudarili su se s rastućim problemima grada koji se brzo širi. Kako populacija raste, stručnjaci kažu da centralizirani vodoopskrbni sustav ne drži korak.
To ne znači potpuni kolaps vodoprivrednog sustava, rekla je Sarmiento, jer grad ne ovisi samo o jednom izvoru. Neće biti isto kao kada je Cape Town u Južnoafričkoj Republici bio opasno blizu potpunog sloma 2018. godine nakon teške višegodišnje suše. “Neke će skupine još uvijek imati vodu, ali većina ljudi neće”, rekla je Sarmiento.
Raúl Rodríguez Márquez, predsjednik neprofitnog Savjetodavnog vijeća za vodu, ne vjeruje da će grad ove godine dosegnuti “nulti dan” – ali hoće uskoro ako se ne uvedu promjene: “U kritičnoj smo situaciji i mogli bismo doći do ekstremne situacije u sljedećih nekoliko mjeseci.”
Gotovo desetljeće Sosa-Rodríguez je upozoravala dužnosnike na opasnost od “nultog dana” za Mexico City. Kaže da su rješenja jasna: bolja obrada otpadnih voda povećala bi dostupnost vode i smanjila zagađenje, dok bi sustavi za prikupljanje kišnice mogli uhvatiti i obraditi kišu te omogućiti stanovnicima da smanje svoje oslanjanje na vodovodnu mrežu ili kamione s vodom za 30%.
Sprječavanje curenja učinilo bi sustav puno učinkovitijim i smanjilo volumen vode koja se mora izvući iz prirodnih spremnika. A rješenja koja se temelje na prirodi, poput obnove rijeka i močvara, pomogla bi osigurati i pročistiti vodu, rekla je Sosa-Rodríguez, uz dodatnu prednost ozelenjavanja i hlađenja grada.
U izjavi na web-stranici Conague stoji da se provodi trogodišnji projekt instaliranja, razvoja i poboljšanja vodovodne infrastrukture kako bi se pomoglo gradu da se nosi sa smanjenjem u sustavu Cutzamala, uključujući dodavanje novih bunara i puštanje u rad postrojenja za pročišćavanje vode.
Napetosti rastu
U međuvremenu napetosti rastu jer su neki stanovnici prisiljeni nositi se s nestašicom, dok drugi – često u bogatijim enklavama – ostaju uglavnom pošteđeni.
“Postoji jasan nejednak pristup vodi u gradu i to je povezano s prihodima ljudi”, rekla je Sosa-Rodríguez. Iako “nulti dan” možda još nije stigao za cijeli Mexico City, neke se četvrti već godinama bore s nestašicom vode, prenosi Index.
Amanda Martínez, još jedna stanovnica gradske četvrti Tlalpan, kaže da nestašica vode nije ništa novo. Ona i njezina obitelj često moraju platiti više od 100 dolara za spremnik vode iz jednog od gradskih kamiona s vodom. Ali postaje sve gore. Ponekad može proći više od dva tjedna bez vode i ona se boji onoga što bi se moglo dogoditi, rekla je za CNN: “Mislim da nitko nije spreman.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!