Papa Franjo putuje u četvrtak u petodnevni posjet Cipru i Grčkoj kojim želi zbližiti odnose s Pravoslavnom Crkvom i upozoriti na patnje migranata.

Nekoliko tjedana prije svojeg 85. rođendana i nekoliko mjeseci nakon operacije debelog crijeva u srpnju te unatoč pandemiji koronavirusa, Papa kreće ponovno na put kako bi promicao dva prioriteta svojeg mandata. Prva postaja je Cipar od 2. do 4. prosinca, a potom će dva dana provesti u Grčkoj. Obje zemlje su većinski pravoslavne, ali u njima žive i deseci tisuća katolika.

Papa će na putovanju održati desetak govora i imati niz sastanaka s političkim i vjerskim čelnicima, uključujući Jeronima II., poglavara Grčke pravoslavne Crkve. U jako simboličnom činu papa Franjo ponovno će 5. prosinca posjetiti otok Lezbos, važnu točku ulaska migranata u Europu, gdje je u travnju 2016. izrekao poznatu rečenicu: „Svi smo mi migranti”.

U to vrijeme Europa je bila suočena s velikim valom migranata iz Sirije. To je pitanje i danas tragično aktualno, od nedavne pogibije migranata u La Mancheu do napete situacije na granici između Bjelorusije i Poljske, gdje su migranti koji se očajnički žele domoći Europe blokirani na hladnoći u teškim uvjetima.

Papa bi trebao ponovno skrenuti pozornost svijeta na migracijsku krizu koju smatra „najgorom humanitarnom katastrofom od Drugog svjetskog rata”.

Snažna poruka

Papa planira na Lezbosu prenijeti „humanitarnu, a ne političku” poruku, rekao je Josif Printezis, nadbiskup dijeceze koja obuhvaća grčke egejske otoke. „On želi podići svijest europskih građana o izbjeglicama, jer je Mediteran pun utopljenika”.

Papin povratak na Lezbos jako je snažna poruka, osobito zato što se situacija pogoršala, rekao je Roberto Zuccolini, glasnogovornik talijanske laičke katoličke Zajednice svetog Egidija koja pomaže migrantima u Europi od 2015. „Papa namjerava snažno podsjetiti cijelu Europu da ima zajedničku odgovornost”, rekao je Zuccolini.

Posjet Ateni imat će u fokusu i dijalog s pravoslavnim kršćanima, kojih je u svijetu više od 300 milijuna. Pravoslavna Crkva razdvojila se od Katoličke 1054. Planirana su dva sastanka s arhiepiskopom Jeronimom. „Papa želi ojačati odnose s pravoslavnom zajednicom”, rekao je vatikanski stručnjak Marco Politi, dodajući da je Franjo “iskazuje bratstvo” prema pravoslavnim vjernicima.

Podijeljeni grad

Prva postaja Papina putovanja je Cipar gdje bi Papa trebao „pozvati na jedinstvo i mir”, rekao je vatikanski izvor. Taj mediteranski otok podijeljen je od 1974. Na jugu je Republika Cipar, članica Europske unije, a preko granice samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Ankara. Mirovni pregovori zapali su u slijepu ulicu 2017.

U glavnom gradu Nikoziji, koji je podijeljen na dva dijela UN-ovom tampon zonom, primit će ga predsjednik Nikos Anastasiades i ciparski nadbiskup Krizostom II. Papa će u petak služiti misu na stadionu pred 7000 ljudi, te održati ekumensku molitvu s migrantima u blizini „zelene linije” koja dijeli grad. To će biti 35. Papino putovanje u inozemstvo od  početka pontifikata 2013., a zbiva se samo nekoliko tjedana nakon posjeta Budimpešti i Slovačkoj.

Papa je u ožujku posjetio Irak nakon čega je priznao da je „puno umorniji” nego nakon prethodnih putovanja. Ali iduće godine namjerava nastaviti putovati, te među ostalim posjetiti Oceaniju.