Diljem svijeta, prirodne katastrofe 2023. rezultirale su gubicima od oko 250 milijardi dolara.
Ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler osvrnuo se na najnovije podatke koji pokazuju pet najvećih prirodnih katastrofa u 2023. godini.
Kako je objasnio na prvom i petom mjestu potresi u Turskoj i Siriji te Maroku, a što su događaji povezani sa seizmologijom. Na drugom, trećem i četvrtom događaji povezani s meteorologijom, a to su redom: tajfun Doksuri u jugoistočnoj Aziji, uragan Otis u Meksiku i poplave praćene snažnim olujama u Italiji, Austriji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Za razliku od prethodnih godina, u industrijaliziranim zemljama nije bilo mega katastrofa što je uragan Ian 2022., koji je uzrokovao ukupne gubitke od 100 milijardi dolara, podaci su njemačke osiguravateljske tvrtke Munich Re.
Umjesto toga događaje je karakterizirao veliki broj jakih regionalnih oluja. Tako veliki gubici od grmljavinske oluje nikad prije nisu zabilježeni u SAD-u ili Europi. U Sjevernoj Americi uništena je imovina u vrijednosti od oko 66 milijardi dolara, dok je u Europi ta brojka iznosila 9,1 milijarda eura , od čega je osigurano 7,3 milijarde eura.
Veliki broj znanstvenih istraživanja pokazuje da klimatske promjene pogoduju teškim vremenskim uvjetima s jakim olujama s tučom. Slično tome, statistika gubitaka od grmljavinskih oluja u Sjevernoj Americi i drugim regijama raste.
Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih prirodnim katastrofama popeo se na 74.000 u 2023., što je znatno iznad godišnjeg prosjeka u posljednjih pet godina (10.000). Nakon godina relativnog mira, niz razornih potresa doveo je do humanitarnih katastrofa. Oko 63.000 ljudi (85% ukupnih smrtnih slučajeva u godini) izgubilo je život kao rezultat takvih geofizičkih opasnosti 2023., više nego u bilo kojem trenutku od 2010.
Nasuprot tome, ekonomskim gubicima od prirodnih katastrofa dominirale su jake oluje: 76 posto ukupnih gubitaka bili su povezani s vremenom, dok je 24 posto imalo geofizičke uzroke.
Globalna temperatura oborila rekord
Vremenske nepogode pogoršale su ekstremno visoke temperature. Diljem svijeta prosječne temperature do studenog bile su otprilike 1,3°C više od onih u predindustrijskom dobu (1850. – 1900.). Ubrzo je postalo jasno da će 2023. postati najtoplija godina od početka mjerenja temperature, što znači da je zadnjih deset godina najtoplije u povijesti.
Fenomen El Niño, prirodna klimatska oscilacija u sjevernom Pacifiku s utjecajem na ekstremne vremenske uvjete u mnogim regijama svijeta, igrao je ulogu u temperaturama. Međutim, istraživači pripisuju trend sve toplijih globalnih temperatura uglavnom klimatskim promjenama, pri čemu prirodne fluktuacije igraju podređenu ulogu.
Sezonski temperaturni rekordi padali su jedan za drugim 2023. Proljetne temperature od preko 40°C zabilježene su u jugozapadnoj Europi (travanj) i u Argentini (rujan), temperature više od 50°C u sjeverozapadnoj Kini, a noćne temperature preko od 32°C u američkoj državi Arizoni u srpnju. Prema studijama, postoje jasne veze s klimatskim promjenama.
U mnogim su regijama veliki šumski požari bili posljedica toplinskih valova i suše. U Kanadi su požari bjesnili nekoliko tjedana uništivši 18,5 milijuna hektara šume, više nego ikad prije. Međutim, požari nisu zahvatili veće gradove ili industrijske objekte, što znači da je Kanada izbjegla još jednu katastrofu šumskog požara poput one u Fort McMurrayu 2016..
“Zagrijavanje zemlje koje se ubrzava već nekoliko godina intenzivira ekstremne vremenske prilike u mnogim regijama, što dovodi do povećanja potencijala gubitaka. Više vode isparava na višim temperaturama, a dodatna vlaga u atmosferi daje dodatnu energiju za jake oluje. Društvo i industrija moraju se prilagoditi promjenjivim rizicima inače će teret gubitaka neizbježno porasti”, objašnjava Ernst Rauch, glavni znanstvenik za klimu.
Najrazornija prirodna katastrofa u 2023.
Serija potresa u jugoistočnoj Turskoj i Siriji u veljači bila je najrazornija prirodna katastrofa godine. Potres magnitude 7,8, bio je najjači potres u Turskoj desetljećima unatrag. Oko 58.000 ljudi je poginulo, bezbrojne zgrade su se srušile, a nastala je i značajna šteta na infrastrukturi. S ukupnim gubicima od oko 50 milijardi američkih dolara, bila je to i najskuplja prirodna katastrofa godine. Unatoč činjenici da je osiguranje od potresa obvezno za stambene zgrade u Turskoj (Turkish Catastrophe Insurance Pool, TCIP), osigurani gubici iznosili su samo 5,5 milijardi dolara.
U smislu ukupnih gubitaka, druga najskuplja prirodna katastrofa bio je tajfun Doksuri. U srpnju je oluja okrznula obalu Filipina prije nego što je stigla do Jinjianga u provinciji Fujian na kineskom kopnu s brzinom vjetra od oko 180 km/h. Doksuri je bio popraćen iznimno obilnim oborinama koje su izazvale razorne poplave.
U dijelovima Kine palo je 600 mm kiše u jednom danu, što je najveća dnevna količina oborina ikada zabilježena u zemlji. Ukupni gubici iznosili su oko 25 milijardi američkih dolara, od čega je samo otprilike 2 milijarde američkih dolara bilo osigurano.
Naglo jačanje uragana Otis na zapadnoj obali Meksika u listopadu bio je još jedan izniman događa. U roku od dvadeset i četiri sata razvio se iz slabe tropske oluje u uragan najviše kategorije. Stigao je izravno na ljetovalište Acapulco i razorio grad. S brzinom vjetra do 265 km/h, bila je to najjača oluja koja je ikada pogodila pacifičku obalu Meksika. Ukupni gubici procjenjuju se na 12 milijardi dolara, a osigurani gubici na oko 4 milijarde dolara zbog velike koncentracije hotela u gradu. Bio je to treći najskuplji gubitak godine u smislu ukupnih gubitaka.
Doksuri i Otis spadaju u obrazac koji znanstvenici očekuju kao posljedicu klimatskih promjena, odnosno pomak prema povećanom broju intenzivnih oluja i oluja s ekstremnim oborinama. Stručnjaci također pripisuju klimatskim promjenama sve češće opaženo brzo intenziviranje tropskih oluja.
Najrazornije prirodne katastrofe u Europi
Gubici od prirodnih katastrofa u Europi dostigli su 77 milijardi eura, uglavnom zbog potresa u Turskoj. Osigurani gubici iznosili su oko 18 milijardi eura.
Osobito su oluje u alpskom području i u području Sredozemlja pridonijele rekordnim gubicima od grmljavinskog nevremena. U srpnju i kolovozu zrna tuče promjera do 19 cm prouzročile su milijarde dolara štete u sjevernoj Italiji i nekoliko drugih regija. One su bili rezultat visokih prevladavajućih temperatura i rizika od jakih oluja kao rezultat povećanog isparavanja. Postoje znanstveni dokazi da klimatske promjene potiču razvoj ovakvih uvjeta.
Obilne padaline u zemljama duž jadranske obale uzrokovale su opsežne poplave u svibnju i kolovozu. Sustav niskog tlaka početkom rujna izazvao je ozbiljne poplave, osobito u Grčkoj, a zatim se pojačao nad Sredozemljem do ciklona. Gubici od ovih događaja u Europi iznosili su 17 milijardi dolara, od čega je 2 milijarde osigurano.
U prosincu su kontinuirane padaline uzrokovale teške poplave u mnogim dijelovima sjeverne Njemačke. Budući da su početkom 2024. godine poplave još uvijek trajale, opseg gubitaka nije se mogao točno procijeniti.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!